Europski povjerenik za stanovanje Dan Jørgensen najavio je da će Europska komisija već u prosincu predstaviti prvi sveobuhvatni plan za priuštivo stanovanje, dvije godine ranije od prethodno najavljenog roka.
Potez dolazi usred, kako Jørgensen opisuje, „društvene krize” koju izaziva galopirajući rast cijena najma i nekretnina. Od 2010. do 2023. kuće i stanovi u EU poskupjeli su 48 %, a najamnine 22 %, dok je inflacija porasla 36 %. U nekim državama rast je bio drastičan: najamnine u Estoniji skočile su 211 %, u Litvi 169 %, a u Irskoj 98 %.
Istodobno, gotovo 9 % stanovnika Unije troši 40 % ili više raspoloživog dohotka na krov nad glavom. Situacija je posebno teška u Grčkoj (29 % kućanstava), Danskoj (15 %) i Njemačkoj (13 %).
„Ako mi, kreatori politika, ne shvatimo ozbiljno ovaj problem, populisti euroskeptici iskoristit će ga”, upozorio je Jørgensen u razgovoru s više europskih listova.
Ključne točke najavljenog paketa:
• Stroža europska pravila za kratkoročno iznajmljivanje preko platformi poput Airbnb-a i Booking.com-a, koje mnogi gradovi krive za istiskivanje lokalnog stanovništva i pretvaranje povijesnih jezgri u turističke zone.
• Mjere protiv „financijalizacije” stanovanja, odnosno pretvaranja domova u spekulativnu robu bez obzira na društvene posljedice. Komisija proučava nacionalne modele, primjerice obavezu investitora da određeni udio novih projekata učine dostupnim po pristupačnim cijenama.
• Jača zaštita prava podstanara te moguće ublažavanje pravila o državnim potporama kako bi se lakše sufinancirali stanovi s potpomognutom najamninom ili porezne olakšice za društvena stambena poduzeća.
• Poticaji za privatan kapital, uz korištenje postojećih EU fondova. Rebalansom proračuna već je otvoreno 15 milijardi eura za stambene programe, više nego dvostruko u odnosu na ranije razdoblje.
Na stolu su i radikalniji prijedlozi pojedinih država i zastupnika, poput španjolskog prijedloga 100-postotnog poreza na kupnju nekretnina od strane izvan-EU rezidenata ili ideje socijalista o zabrani inozemnih kupovina. Socijaldemokrati u Europskom parlamentu također traže 300 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava za stanogradnju te reviziju fiskalnih pravila kako bi se državama omogućilo veće ulaganje.
Jørgensen zasad ne spominje konkretne iznose, ali poručuje da će „javna sredstva u nekim slučajevima biti nužna kako bi se privukao privatni kapital”.
Čelnici država članica o temi će raspravljati već idući tjedan na izvanrednom samitu, gdje se očekuje prvo usuglašavanje oko smjera buduće strategije. Diplomati upozoravaju da rješenja moraju uzeti u obzir raznolikost tržišta stanova u 27 država članica.
Nova funkcija povjerenika za stanovanje, uvedena 2024., rezultat je političkog dogovora kojim je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen osigurala podršku socijalista za svoj drugi mandat. Jørgensen sada poručuje da bi Unija, jednako kao što je tijekom pandemije preuzela zajedničku nabavu cjepiva, trebala „svježim očima” sagledati krizu stanovanja i pronaći paneuropska rješenja.
