Europski čelnici danas u Bruxellesu održavaju hitni summit na kojem prvi put javno razmatraju mjere suprotstavljanja Sjedinjenim Državama, nekoć ključnom jamcu europske sigurnosti, a sada – kako to diplomati opisuju – novom „lošem dečku” svjetske politike.
Prema tvrdnjama devetero visokih diplomata Europske unije, među vladama je zavladao konsenzus da je „američki san” za Europu gotov. Zaključak se oblikovao tijekom prve godine drugog mandata Donalda Trumpa, kada su i najveći skeptici shvatili da Washington više ne vidi europske saveznike kao partnere, nego kao rivale.
„Ali trenutak za ljubaznost je završio i došlo je vrijeme da se suprotstavimo Trumpu”, izjavio je bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, najavljujući novu, tvrđu liniju prema Bijeloj kući.
Moguće trgovinske protumjere Najavljeni zaokret mogao bi se pretvoriti u konkretne odluke već danas. Čelnici raspravljaju o uvođenju trgovinskih protumjera protiv SAD-a, osobito ako Trump ponovno posegne za, kako je Bruxelles vidi, ekscentričnom idejom o kupnji Grenlanda. Takav bi korak označio drastičan odmak od dosadašnje prakse ublažavanja transatlantskih trzavica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je u Davosu nagovijestila novo raspoloženje: „Svijet se trajno promijenio. Moramo se mijenjati s njim.” Njezine riječi odražavaju sve šire uvjerenje da Unija mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i gospodarsku autonomiju.
Iako za sada nema službenih najava o kakvim bi se točno mjerama radilo, diplomati spominju mogućnost ciljane carine na odabrane američke industrijske proizvode kao signal Washingtonu da Europa više ne prihvaća jednostrano diktirane uvjete.
Posljedice za NATO i globalni poredak Okretanje leđa dosadašnjem strateškom partneru moglo bi imati dugoročne posljedice za NATO. Dok pojedine članice traže pojačane europske obrambene projekte, druge upozoravaju da radikalni raskid s Amerikom nosi visoke sigurnosne rizike. No, kako ističe jedan iskusni diplomat, „iluzija da će se stvari vratiti na staro nepovratno je nestala”.
Današnji sastanak stoga se promatra kao test zrelosti Europske unije: može li dvadeset sedam država složno odgovoriti na nepredvidivog partnera ili će razlike u nacionalnim interesima ponovno izbiti na površinu. Rezultati rasprava bit će jasni tek nakon završne konferencije za medije, no već sama promjena tona označava prekretnicu u odnosima koji su još od 1945. bili okosnica zapadnog poretka.
