Europska komisija u tišini pretražuje postojeće proračune i pravne okvire Unije ne bi li pronašla dodatna sredstva za industriju dronova, spremna dati joj prednost pred drugim vojnim projektima, doznaje se iz krugova bliskih izvršnoj vlasti EU-a.
Sumnjičavost dijela južnoeuropskih lidera prema konceptu tzv. „zida dronova” nije zaustavila Bruxelles: na stolu je ideja stvaranja posebnog fonda po uzoru na Act in Support of Ammunition Production (ASAP). Taj je instrument 2023. dobio 500 milijuna eura iz proračuna EU-a kako bi otklonio uska grla u proizvodnji streljiva i podignuo kapacitet na milijun granata godišnje.
Sličan mehanizam za dronove, ističu izvori, zasad je tek u povoju. Za njegovo bi pokretanje trebalo proći cijeli zakonodavni postupak – od prijedloga Komisije preko rasprave država članica do odobrenja Europskog parlamenta – te osigurati financiranje. Kao potencijalni izvori spominju se kohezijski fondovi, SAFE zajmovi, dio post-pandemijskih sredstava koji se planira otvoriti za obranu te novi Europski program za industriju obrane (EDIP).
Potražnja eksplodirala, proizvodnja kasni Rat u Ukrajini pokazao je da se i proizvodnja dronova suočava s istim problemom koji je pogodio proizvođače streljiva: nagli skok narudžbi nadmašuje postojeće kapacitete. Europske vojske dronove vide kao „must have”, dok tržište protudronskih sustava bilježi ubrzani rast.
Istodobno su sve češći upadi stranih bespilotnih letjelica, ponajprije iz Rusije i Bjelorusije, u zračni prostor EU-a. Incidenti u Poljskoj i Estoniji već su potaknuli konzultacije unutar NATO-a.
Bottlenecks u lancu dobave Velik dio europskih tvrtki još je u fazi istraživanja i razvoja, pa se javljaju uska grla u nabavi komponenti. Primjer toga je start-up STARK, star tek 18 mjeseci. Direktor Philip Lockwood opisuje tempo rasta: „Going from a production capacity of zero up to thousands of systems a year is going to take a little time”, upozorivši da je „the supply chain is the breaking point in that process”.
NATO: skupi projektili protiv jeftinih dronova nisu rješenje I NATO apelira na članice da ulažu upravo u dronove i protudronsku obranu, a ne samo u klasične sustave poput Patriota ili novih borbenih zrakoplova. Glavni tajnik Saveza Mark Rutte u rujnu je poručio: „It is not sustainable” obarati letjelice vrijedne nekoliko tisuća eura projektilima koji koštaju između pola milijuna i nekoliko milijuna eura. Zaključak je jasan: „You need your drone interceptors”.
Budućnost: politička volja i novac Komisija je već predlagala produljenje originalnog ASAP-a, no taj je propis formalno istekao u lipnju. Hoće li Unija sada posegnuti za sličnim modelom za dronove ovisit će o brzini dogovora država članica i spremnosti da se preusmjere ili dodatno prikupe sredstva. Jedno je zasad sigurno: potreba za pouzdanim, masovnim i, prije svega, europskim dronovima neće nestati – a vrijeme za hvatanje koraka s potražnjom sve je kraće.
