Bruxelske ambicije da do 2030. osposobi Europsku uniju za samostalnu obranu nailaze na staru prepreku: različite prijetnje koje zemlje vide s istoka i juga kontinenta.
Dok države uz rusku granicu – osobito Poljska i baltički trio – upozoravaju da bi, padne li Ukrajina, upravo one mogle biti sljedeća meta, mediteranske članice inzistiraju da se ne zanemaruje njihova stvarnost: nestabilnost u Sahelu, Libiji i Bliskom istoku, terorizam i „iskorištavanje migracija”.
Komisija je u rujnu najavila Eastern Flank Watch – sustav nadzora i brže koordinacije duž istočne granice, s dronovima i pojačanim satelitskim praćenjem. U Rimu i Ateni potez su dočekali mlako. Talijanska premijerka Giorgia Meloni ubrzo je uzvratila upozorenjem da jačanje istoka „ne smije značiti zaboravljanje juga”.
Kako bi umirila skeptike, Komisija je neslužbeno pustila probni balon o Mediterranean Flank Watchu, konceptu koji bi – barem na papiru – Mediteran tretirao poput istočnog bojišta. Malta je prva izrazila potporu, ističući da ‘neregularni migracijski tokovi’ iz Afrike i Bliskog istoka ozbiljno prijete sigurnosti otoka.
I dok se raspravlja je li neregularna migracija doista usporediva s ruskim tenkovima, granica između sigurnosti i obrane postupno se briše. Na posljednjem summitu NATO-a saveznici su pristali izdvajati 5 % BDP-a za obranu, pri čemu se 1,5 % može potrošiti na infrastrukturu i tijela koja formalno ne spadaju pod ministarstva obrane – uključujući mjere za „suzbijanje ilegalne migracije” ako to vlade procijene nužnim.
Slična terminološka zbrka već se provlači kroz dokumente Frontexa, koji instrumentalizaciju migracija opisuje kao hibridnu prijetnju – etiketu koja se udomaćila nakon što je Kremlj 2023. pomogao migrantima iz Bliskog istoka da preko Bjelorusije izvrše pritisak na istočne granice Unije.
Stručnjaci upozoravaju da obrambeni žargon otvara vrata vojsci i sigurnosnim službama da preuzmu daleko veću ulogu u kontroli migracijskih ruta. Umjesto novih oružanih misija, dio analitičara predlaže bolju koordinaciju postojećih operacija – talijanske Mediterraneo Sicuro, europske IRINI i NATO-ova Sea Guardian.
Nakon brojnih poziva za jačom kontrolom mora, u Bruxellesu se razmišlja i o širenju ovlasti Frontexa. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen još je ranije spomenula ideju o utrostručenju stalnog korpusa agencije na 30 000 ljudi do 2027., uz dodatne dronove i sustave nadzora potpomognute umjetnom inteligencijom.
Za sada jug Europe ostaje u nezgodnoj zoni: Bruxelles priznaje njegovu ranjivost, ali zajednička, razrađena obrambena strategija za Mediteran još nije na vidiku.
