Iznenadni prekid isporuke ruske nafte naftovodom Družba, oštećenim u ruskom raketiranju zapadne Ukrajine 27. siječnja, uzdrmao je mađarsko tržište goriva. Budimpešta je brzo pokušala preusmjeriti tok sirovine prema Hrvatskoj, tražeći da se ruska nafta preveze Janafovim cjevovodom do tamošnjih rafinerija.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar na platformi X javno je odgovorio mađarskom kolegi, šefu diplomacije Péteru Szijjártóu, poručivši kako „neće biti transporta ruske nafte Janafom”. Šušnjar je naglasio da je hrvatski cjevovod otvoren isključivo za naftu koja ne potječe iz Rusije.
Paralelno se pokazalo da je transport Janafom čak jeftiniji od rute Družbom, no korištenje te opcije značilo bi kupnju skuplje, neruske sirovine – što ne donosi profit režimu u Moskvi, ali povećava trošak mađarskim prerađivačima.
Dok se u Budimpešti raspravlja o poskupljenju goriva, Europska komisija je hitno sazvala Koordinaciju za naftu. Razlog, međutim, nije sama havarija Družbe niti mađarska potraga za izlazom, već odluka Mađarske i Slovačke da blokiraju komercijalne isporuke dizela Ukrajini. Riječ je o plaćenoj robi, ne o pomoći Kijevu, pa Bruxelles potez dviju članica smatra dodatnim pritiskom na već napadnuti energetski sustav Ukrajine.
U Bruxellesu se sada traži rješenje koje bi: • osiguralo kontinuitet opskrbe gorivom u srednjoj Europi, • spriječilo daljnje smanjivanje europske solidarnosti prema Ukrajini, • i zadržalo pritisak na prihode Kremlja kroz ograničenja ruske nafte.
Za Hrvatsku je stav jasan: Janaf ostaje otvoren, ali samo za nerusku sirovinu. Budimpešta će tako, želi li nastaviti rafinerijsku proizvodnju, morati birati između veće cijene ili većeg političkog rizika.