Europska komisija u utorak je predstavila paket mjera kojima želi pojednostavniti zajedničku obrambenu nabavu članica Unije i ubrzati ulaganja u vojne kapacitete, potaknuta sve glasnijim upozorenjima o mogućoj ruskoj agresiji na države NATO-a unutar sljedećih pet godina.
„Jedini način da osiguramo europski mir jest da budemo spremni braniti se vjerodostojno i brzo”, poručio je povjerenik za obranu Andrius Kubilius, predstavljajući dokument kojim se otvara put za, kako je rekao, 800 milijardi eura ulaganja u obranu.
Komisijina komunikacija na 13 stranica upozorava da se „po prvi put u jednoj generaciji rizik od velikog konvencionalnog sukoba ponovno pojavio u europskim strateškim procjenama” te da „to zahtijeva prijelaz na obrambeni način razmišljanja i hitno povećanje napora kako bi se do 2030. obnovila spremnost i odvraćanje”.
Ključne predložene promjene:
• Povišenje praga za primjenu Direktive o obrambenoj i osjetljivoj sigurnosnoj nabavi s oko 400 000 na 900 000 eura, čime bi se ubrzali manji ugovori.
• Mogućnost da države privremeno sklapaju ugovore za „odmah dostupnu” vojnu opremu bez prethodne objave natječaja.
• Jednostavniji sustav licenci za kretanje obrambenih proizvoda unutar EU-a te jedinstvena kontakt-točka koja nacionalnim tijelima ostavlja 60 dana za odgovor na zahtjeve industrije. Komisija inzistira da „nijedan ključni projekt ne smije godinama čekati zbog nedostatka regulatorne jasnoće”.
• Fleksibilnija upotreba 7,3 milijarde eura vrijednog Europskog obrambenog fonda, uključujući prijedlog da „troškovi testiranja provedeni u Ukrajini postanu prihvatljivi za financiranje”.
• Oslanjanje na tržišno financiranje uz pravnu sigurnost za ulagače: banke bi bile isključene tek od projekata vezanih uz oružje zabranjeno međunarodnim konvencijama.
I dok Komisija naglašava da antimonopolska pravila ostaju na snazi, poručuje da „ne smiju biti prepreka hitnom povećanju kapaciteta sektora”. U tijeku je i revizija smjernica o spajanju poduzeća koja će, prema navodima Bruxellesa, uzeti u obzir „promijenjeno sigurnosno okruženje”.
„Želimo da naša industrija bude konkurentna ne samo unutar jedinstvenog tržišta nego i globalno”, istaknuo je Kubilius, podsjećajući da se europski proizvođači natječu s većim tvrtkama u Sjedinjenim Državama i drugdje.
Predstavljeni dokument nije pravni akt; svaka konkretna uredba morat će proći Europski parlament i Vijeće kako bi stupila na snagu. No Bruxelles poručuje da su skraćeni rokovi i pojednostavljena pravila nužni kako bi se ubrzao već najavljeni val ulaganja: uz nedavno predloženu Uredbu o sigurnosnoj akciji vrijednu 150 milijardi eura, još traju pregovori o 1,5 milijardi eura teškom Europskom programu za obrambenu industriju.
Komisija vjeruje da će, uz smanjenu birokraciju i jasnija pravila, države članice moći brže popunjavati kritične zalihe, poticati zajedničke projekte te ojačati europsku sposobnost odvraćanja u razdoblju koje ocjenjuje iznimno neizvjesnim.