Europska komisija želi od 2028. godine uvesti poseban namet na poduzeća s više od 100 milijuna eura prihoda kako bi godišnje prikupila oko 6,8 milijardi eura za otplatu zajedničkih dugova nastalih tijekom pandemije i financiranje budućih programa. No plan koji je u srijedu predstavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nailazi na žestok otpor gotovo sa svih strana.
• Kako bi izgledao namet? Porez bi se plaćao na promet, ne na dobit. Tvrtke s prihodom između 100 i 250 milijuna eura plaćale bi fiksnih 100 000 eura, a iznos bi rastao do najviše 750 000 eura za kompanije koje premaše 750 milijuna eura prihoda. To znači da bi poduzeće s 750 milijuna i ono s 75 milijardi eura prometa izdvajala isti iznos.
• Prvi udarac iz Berlina i Haaga Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Londonu predsjednik njemačkih Kršćanskih demokrata Friedrich Merz jasno je poručio: „There is no question of the European Union taxing companies, as the European Union has no legal basis for this… We are not doing that.” Iz Nizozemske je stigla slična poruka – vlada u Haagu drži da se proračun Unije mora smanjivati, a ne puniti novim porezima.
• Skepsa i u Europskom parlamentu Potporu planu zasad ne daje ni najveća politička skupina u Bruxellesu. Potpredsjednica parlamentarnog odbora za proračun i zastupnica Europske pučke stranke Monika Hohlmeier upozorila je da porez „stands in stark contrast to our efforts to strengthen the competitiveness of European companies — particularly mid-cap firms”. Alessandro Ciriani iz talijanskih Braće Italije dodatno je ocijenio da je „obvious paradox to talk about supporting our productive sector and then mowing it down with the fiscal blade”.
• Gospodarstvenici digli glas Direktor udruženja BusinessEurope Markus J. Beyrer nazvao je prijedlog „totally counterproductive“, dok je potpredsjednik talijanske Confindustrije Stefan Pan upozorio da prag od 100 milijuna eura „risks hampering the growth of innovative companies”. Iz Saveza njemačke industrije poručili su da je porez „u suprotnosti sa strateškim ciljevima EU-a“ te zatražili od Berlina da ga blokira.
• Ekonomski stručnjaci: nepravedno i regresivno Istraživač briselskog think tanka Bruegel Zsolt Darvas prijedlog oporezivanja prometa nazvao je „very bad“, dodajući: „It is not correct, it’s just not fair… It is probably the worst option.” Problem je, kaže, što jednako opterećuje sektore s vrlo različitim profitnim maržama i time postaje regresivan.
• Male šanse za opstanak Čak i zastupnici koji naglašavaju da poduzeća profitiraju od zajedničkog europskog tržišta, poput Francuza Fabiena Kellera koji tvrdi da je to „EU public good“, priznaju da će prijedlog teško preživjeti u sadašnjem obliku. S obzirom na glasno protivljenje velikih članica, podjela unutar Parlamenta i otpor poslovne zajednice, von der Leyenina ideja trenutačno izgleda kao politički neizvediv projekt.