Europska komisija predložila je široki paket pojednostavljenja koji bi podatkovne centre, tzv. AI gigatvornice i projekte povoljnog stanovanja mogao izuzeti iz obveznih procjena utjecaja na okoliš.
Prema nacrtu, države članice dobile bi pravo same odlučiti hoće li takvi zahvati prolaziti kroz dosadašnje, vremenski zahtjevne studije. Inicijativa je dio šireg nastojanja Bruxellesa da ubrza izdavanje dozvola za „kritične projekte” i ublaži administrativne obveze poslovnog sektora.
Komisija procjenjuje da bi mjere gospodarstvu godišnje uštedjele oko 1 mlrd. eura. Međutim, stručne udruge za zaštitu prirode upozoravaju na skrivene troškove. Analiza izrađena za Komisiju u travnju procijenila je da neprovedba postojećih ekoloških propisa Uniju već košta 180 mlrd. eura godišnje.
"Ne smijemo pogriješiti: ovo nije razvodnjavanje naših ekoloških pravila. Ipak, moramo se prilagoditi svijetu koji se brzo mijenja", izjavila je povjerenica za okoliš i vode Jessika Roswall.
Među dodatnim mjerama pojednostavljenja nalaze se:
- ukidanje baze podataka o opasnim kemikalijama u proizvodima;
- brisanje obveze da onečišćivači imaju ovlaštene predstavnike u svakoj državi gdje prodaju robu;
- prebacivanje sustava upravljanja okolišem s razine pojedinačnih postrojenja na razinu cijelih tvrtki u poljoprivredi i industriji.
Zelene organizacije upozoravaju da je riječ o „širem obrascu napada” na ekološku politiku Unije. Aktivistica za bioraznolikost Sabien Leemans iz WWF-a poručila je kako prijedlog predstavlja „još jednu tužnu prekretnicu u ludilu deregulacije” te ga usporedila s "promatranjem sudara automobila u usporenoj snimci".
Paket je predstavljen paralelno s planom modernizacije i proširenja europske elektroenergetske mreže, ključne za prelazak s fosilnih goriva na energiju vjetra i sunca. Istodobno su pregovarači EU-a postigli dogovor o cilju smanjenja stakleničkih emisija za 90 % do 2040., uz mogućnost da se 5 % smanjenja nadoknadi kupnjom inozemnih ugljičnih kredita.