Europska unija usvojila je Europski pakt o oceanima, prvi sveobuhvatni dokument kojim se obvezuje zaštititi mora, potaknuti održivo ribarenje i razvijati tzv. plavu ekonomiju. Pakt, koji je u srijedu u Europskom parlamentu predstavio povjerenik za ribarstvo i oceane Costas Kadis, donosi i paket ulaganja vrijedan milijardu eura.
„Dokument je važan samo ako bude provediv”, poručio je ciparski biolog na čelu resora za mora. Komisija, među ostalim, planira:
• proširenje morskih zaštićenih područja
• jačanje obalnih zajednica kroz održive poslovne modele
• obnovu ribljih fondova i borbu protiv ilegalnog ribolova
• osnaživanje malih ribara i najudaljenijih regija
• prepolovljeno onečišćenje plastikom i kemikalijama do 2030. te obnovu 20 % morskih ekosustava.
Glas iz Hrvatske
Hrvatska zastupnica Željana Zovko ocijenila je da dokument „konačno prepoznaje glas onih koji stoljećima žive s morem”, istaknuvši kako je „podrška malom obalnom ribarstvu po prvi put izrijekom navedena kao prioritet”. Podsjetila je da su hrvatski ribari, mjereno težinom iskrcaja, drugi u Sredozemlju, što pakt čini „iznimno bitnim za Republiku Hrvatsku”.
Plava ekonomija danas zapošljava oko pet milijuna ljudi i godišnje donosi više od 250 milijardi eura prihoda u EU. Zovko, koja priprema izvješće o oceanskoj diplomaciji, upozorila je da se „naši mali ribari guše u regulativama, dok riba iz trećih zemalja završava na europskim stolovima”, te pozvala na ravnopravne uvjete trgovine.
Momentum nakon Nice
Rasprava je uslijedila nekoliko dana nakon Konferencije o oceanima u Nici, na kojoj je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila spomenutu milijardu eura, a svjetski lideri – među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković – prihvatili 800 dobrovoljnih obveza za zaštitu mora.
U Nici je:
• najavljeno 8,7 milijardi eura filantropskih ulaganja u idućih pet godina
• udio zaštićenih svjetskih mora porastao s 8 % na 10 %
• 19 država, uključujući Hrvatsku, ratificiralo Ugovor o otvorenom moru, čime je broj ratifikacija porastao na 50 od potrebnih 60.
Otpor dubokomorskom rudarenju
Konferencija je poslala i poruku Washingtonu, čiji su predstavnici nastupili tek kao promatrači nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao uredbu o ubrzanju dozvola za eksploataciju morskog dna. Francuski predsjednik Emmanuel Macron tu je praksu nazvao „ludilom”. Još četiri zemlje pridružile su se savezu protiv dubokomorskog rudarenja, koji sada broji 37 država.
Europa je paralelno najavila konkretne nacionalne projekte:
• Njemačka ulaže 100 milijuna eura u uklanjanje zaostalog streljiva iz Sjevernog mora i Baltika
• Italija izdvaja 6,5 milijuna eura za jačanje nadzora obalne straže u zaštićenim zonama
• Španjolska otvara pet novih morskih zaštićenih područja tešku četvrtinu svog teritorijalnog mora.
Usvajanjem pakta u Bruxellesu, EU želi pretvoriti taj zamah u konkretne mjere. Hoće li hrvatski mali ribari konačno osjetiti koristi – ovisit će, kako je upozorio Kadis, o provedivosti svakog retka novog dokumenta.
