Bruxelles ubrzava diplomatsku ofenzivu kako bi natjerao svih 27 članica Europske unije da odobre korištenje zamrznute ruske imovine za financiranje zajma od 140 milijardi eura za ratom pogođenu Ukrajinu.
Ključan otpor dolazi iz Belgije, gdje se u depou Euroclear nalazi golema većina sredstava te Moskvi pripadajuće aktive. Bruxelles Belgiji nudi jamstva da će se svi pravni i financijski rizici dijeliti kolektivno, no premijer Bart De Wever prošlog je tjedna na summitu EU-a upozorio kako je „složenost operacije podcijenjena”. Zbog belgijskog veta odluka je odgođena najmanje do sastanka čelnika 18. prosinca.
Eurokomisija međutim pritišće skeptike prijetnjom alternativnog rješenja – zajedničkog zaduživanja, tzv. euroobveznica. Taj je mehanizam i dalje crvena krpa za tzv. štedljive države poput Njemačke i Nizozemske, ali i za prezadužene ekonomije Francuske i Italije.
Think-tankovski analitičar Karel Lannoo sažima logiku Bruxellesa: „The lack of fiscal discipline [in some EU countries] is so high that I don’t believe that eurobonds will be accepted, certainly by the frugals over the next 10 years.” Stoga smatra kako je korištenje zamrznute ruske imovine „jedina igra u gradu”.
Tri europska diplomata potvrđuju da Komisija doslovno nudi goru opciju kako bi članice prihvatile onu blažu. Jedan od njih opisuje taktiku riječima: „This is diplomacy… You offer people something they don’t want to do, so they accept the lesser option.”
Juriš protiv kalendara • Kijev bez svježeg novca može izdržati do ožujka, upozoravaju dužnosnici. • U međuvremenu Mađarska, Češka i Slovačka nagovještavaju stvaranje osi skeptične prema novoj pomoći Ukrajini, što bi dodatno otežalo jednoglasno odlučivanje.
Unatoč zamjerkama Belgije – prvenstveno strahu da bi Moskva, pozivajući se na bilateralni investicijski ugovor iz 1989., mogla pravnim putem tražiti povrat novca – Komisija tvrdi da se kredit Rusiji vraća tek kad Kremlj zaustavi rat i plati reparacije. Vjerojatnost takvog scenarija ocjenjuje se zanemarivom.
Za sada su na stolu tri varijante:
- zajam od 140 milijardi eura osiguran zamrznutom ruskom imovinom;
- izdavanje zajedničkih euroobveznica;
- „lov na blago” – potraga za dodatnih 25 milijardi eura ruske imovine diljem EU-a, što bi odužilo cijeli proces.
Švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz podsjeća da vrijeme curi: „Support for Ukraine and pressure on Russia, that is ultimately what could bring Putin to the table and that's why it's so important that the European countries step up.”
Unatoč političkim i pravnim preprekama, visoki dužnosnici u Bruxellesu ostaju uvjereni u rasplet. Kako kaže jedan od njih: „[The loan] is going to happen. Not a question of if ― but when.”
