Europska komisija želi povećati količinu besplatnih emisijskih certifikata koje industrija prima u okviru Sustava za trgovanje emisijama (ETS). Po novom prijedlogu, poduzeća bi i dalje bez naknade dobivala oko 75 % certifikata za vlastite emisije stakleničkih plinova, ali bi se ubuduće u obračun uključile i neizravne emisije nastale potrošnjom energije.
Komisija procjenjuje da bi ta promjena velikim potrošačima energije u razdoblju 2026.–2030. mogla smanjiti troškove za ugljične emisije za oko četiri milijarde eura. Nove referentne razine, koje služe za izračun količine besplatnih kvota po sektoru, Bruxelles namjerava usvojiti do kraja lipnja; cjelovita revizija ETS-a bit će predstavljena u srpnju.
Predložene izmjene uključuju i uvođenje rezervnih referentnih stopa za pojedine gospodarske grane, čime bi se, prema tumačenju Komisije, sustav učinio pravednijim i otpornijim na tržišne šokove. O mjerama će raspravljati države članice, a očekuje se i snažan lobistički pritisak pojedinih industrija koje tvrde da sadašnji mehanizam narušava njihovu globalnu konkurentnost.
Sustav za trgovanje emisijama postoji od 2005. i ključan je instrument EU-a za postizanje klimatskih ciljeva. Količina dostupnih certifikata iz godine u godinu opada, što podiže njihovu cijenu i potiče ulaganja u čišće tehnologije. Upravo taj trend poskupljenja ponajviše smeta energetski intenzivnim sektorima.
Njemačka udruga kemijske industrije VCI pozdravila je ublažavanje prvotno predloženih mjera, ali je upozorila na „kontinuiranu slabost i nedostatak jasnoće” u novom modelu dodjele besplatnih kvota.
Plan Komisije sada ide pred Vijeće EU-a, a konačna odluka očekuje se nakon ljeta. Ako bude prihvaćen, sustav bi trebao osigurati dodatni financijski predah tvrtkama, ali i zadržati glavni cilj ETS-a – postupno i predvidljivo smanjenje emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji.