Europska komisija dala je konačno zeleno svjetlo višegodišnjem proračunskom planu Njemačke, čime je otvoren put za povijesni rast izdvajanja za vojsku i infrastrukturu u najvećem gospodarstvu Unije.
Prema dokumentu koji je Berlin dostavio u srpnju, proračunski manjak prosječno će iznositi 2,9 % BDP-a u razdoblju 2025.–2029., dakle tik ispod službenoga gornjeg limita od 3 %. U Komisiji priznaju da će Njemačka prag premašivati do 2027., no zatim predviđa rezove dovoljne da izbjegne pokretanje postupka prekomjernog deficita.
Neimenovani visoki dužnosnik Komisije objasnio je da je presudna bila i aktivacija tzv. nacionalne klauzule za bijeg, koja državama omogućuje da vojnu potrošnju povećaju do 1,5 % BDP-a bez kršenja fiskalnih pravila. „Jasno je da imamo fiskalnu ekspanziju u prve dvije godine, a potom korekciju i konsolidaciju”, rekao je, napominjući da se postupak prekomjernog deficita otvara samo ako je kršenje pravila „neiznimno” i „netrajno”. Dodao je: „Činjenica da [deficit] prelazi 3 % ne znači da automatski moramo pokrenuti postupak.”
Koordinacija Berlina i Bruxellesa trajala je tjednima prije slanja sedmogodišnjega plana, prvoga sastavljenog prema nedavno reformiranim fiskalnim pravilima EU-a. Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis još je ljetos poručio da Njemačka „treba” izbjeći sankcije te pozdravio odluku o jačanju vojne potrošnje i stvaranju posebnog infrastrukturnog fonda od 500 milijardi eura. „Europska komisija godinama traži od Njemačke da poveća ulaganja u infrastrukturu, i sada to napokon vidimo”, dodao je.
Odobreni plan također odražava promjenu domaće politike: vlada kancelara Friedricha Merza početkom godine ukinula je tzv. kočnicu duga, čime je uklonjena jedna od glavnih prepreka javnom zaduživanju. Kritičari staroga režima isticali su da je stroga kontrola zaduženosti kočila rast i održavala potražnju na niskoj razini.
Formalno potvrđivanje proračuna očekuje se na sastanku ministara financija EU-a 10. listopada.
