Europska komisija u srijedu će predstaviti nacrt višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2028.–2034., ali iza kulisa je povukla ručnu kočnicu na planovima za suzbijanje prijevara s novcem Unije, pokazuju povjerljivi dokumenti u koje je Euractiv imao uvid.
Prema radnom prijedlogu nove antikorupcijske strategije, Komisija nudi tek kozmetičke proceduralne korekcije, dok je cjelovitu reformu sustava borbe protiv prijevara odgodila za 2026. godinu. Time je znatno prigušila ambicije koje je predsjednica Ursula von der Leyen javno najavljivala 2024., kada je obećala „oštru akciju” protiv zloporaba koje, po procjenama revizora, godišnje odnose više od 1 milijarde eura iz zajedničke blagajne.
„Zapravo samo upravljamo napetošću, ne rješavamo je”, priznaje jedan dužnosnik EU-a. Drugi pak brani taktiku Komisije: prvi je cilj bio identificirati rupe u sustavu i otvoriti razdoblje promišljanja prije cjelovite revizije.
Stare rane, novi proračun
Strategija stiže u osjetljivom trenutku. Predloženi fleksibilniji proračun otvara mogućnost bržeg preusmjeravanja sredstava na obranu, zelenu tranziciju i migracije, dok države članice traže stroži nadzor svake potrošene eurocenta. Zastupnici upozoravaju da bi labavija pravila bez jače kontrole mogla dodatno potaknuti kriminalne mreže koje već ciljaju fondove za poljoprivredu, koheziju i javnu nabavu.
Sukob dviju čuvarica
Srž zastoja je dugogodišnji prijepor između dvaju tijela zaduženih za zaštitu proračuna: Komisiji podređenog Ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i neovisnog Europskog tužiteljstva (EPPO). OLAF provodi administrativne istrage i traži povrat sredstava, dok EPPO vodi kaznene postupke u 22 države članice i može zamrzavati imovinu.
Nacrt strategije predviđa "dvosmjerni" model u kojem oba tijela nastavljaju raditi paralelno uz obećanje bolje suradnje, ali bez jasnog razgraničenja nadležnosti – odluka je odgođena do 2026., nakon najavljenog revizorskog izvješća. Više dužnosnika opisuje dokument kao pokušaj stišavanja tenzija, ne njihova rješavanja.
Komisija usto zagovara širenje ovlasti Europola prema svojevrsnom „europskom FBI-ju”. Iako policijske službe pozdravljaju ideju, očekuje se otpor dijela država članica.
Parlament nezadovoljan „kozmetikom”
U Europskom parlamentu raste frustracija. Socijaldemokratkinja Chloé Ridel podsjeća da „korupcija Europu košta stotine milijardi eura godišnje” te poručuje da je ponuđeni paket nedostatan. Centrist Gilles Boyer upozorava da će zastupnici odbiti „kozmetičke promjene” i traži bolju razmjenu podataka među istražiteljima.
Zajedničko pitanje koje sve glasnije odzvanja Bruxellesom glasi: treba li strategija prvenstveno vraćati novac ili osigurati kaznene presude? Za sada Komisija bira institucionalni mir, riskirajući da javnost posumnja u sigurnost svakog eura kojim će se, uz stroža fiskalna pravila, morati pažljivije raspolagati.
„Borba protiv nenamjenskog trošenja novca ključna je za integritet i učinkovitost javnih financija, ali sama po sebi nije dovoljna”, zaključuje Boyer. Dok se ne odredi jasna definicija uspjeha i ne osiguraju konkretna sredstva, financijski i politički kredibilitet Unije, kažu zastupnici, ostat će ranjiv.