Europska komisija u srijedu će predstaviti prijedlog kojim bi se Izraelu ukinule povlaštene carinske stope te uvele sankcije za „ekstremističke” ministre i nasilne doseljenike na okupiranim teritorijima. Potez dolazi dan nakon što je istražno povjerenstvo Ujedinjenih naroda zaključilo da Izrael počinjuje genocid te usred proširene kopnene ofenzive izraelske vojske prema središtu Gaze.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen već tjednima je pod pritiskom da zauzme oštriji stav prema vladi Benjamina Netanyahua. Prema riječima europske povjerenice za vanjske poslove Kaje Kallas, plan predviđa uvođenje carina na više od trećine trgovine između EU-a i Izraela, vrijedne 42,6 milijardi eura u 2024. „Ovaj bi korak Izraelu skupo naplatio sadašnju politiku”, rekla je Kallas uoči najave paketa.
No iz diplomatskih krugova već stižu procjene kako prijedlog teško može proći Vijeće EU-a. Suspendiranje trgovinskog sporazuma zahtijeva potporu kvalificirane većine država članica, dok su službene sankcije ministrima moguće tek uz jednoglasnost svih 27 vlada. Upravo tu se otvara najveći problem – Njemačka.
Berlin je ključan uteg
Kancelar Friedrich Merz, i sam iz iste demokršćanske obitelji kao von der Leyen, u veljači je zabranio izvoz svakog njemačkog oružja koje bi moglo završiti u Gazi. Ipak, ta je odluka izazvala žestok otpor unutar njegove Unije CDU/CSU, bastiona tradicionalne potpore Izraelu. Poznavatelji prilika uvjereni su da Merz neće riskirati novi raskol podržavši obustavu povlaštene trgovine, premda bi mogao pristati na ciljane mjere protiv nasilnih doseljenika.
Njemačka politička scena i dalje je obilježena sjenom Holokausta. Govoreći ovoga tjedna u sinagogi u Münchenu, Merz je, brišući suze, upozorio na „novi val antisemitizma” i priznao da je društvo predugo zatvaralo oči pred uvezenom mržnjom prema Židovima.
Bez potpisa Berlina, carinske kazne ne mogu proći; bez svih 27 potpisa, osobne sankcije ostaju mrtvo slovo na papiru. Diplomati navode da se prijedlogu trenutačno protive i Italija, Poljska, Mađarska te Austrija.
Iskustvo neulaska ni blažih mjera – primjerice obustave dijela programa istraživačke suradnje Horizon Europe – pokazuje koliko je Unija podijeljena. Sama von der Leyen prošli je tjedan priznala da je „bolno” gledati europsku nemoć u trenutku kada, prema procjenama UN-a, deseci tisuća Palestinaca umiru od gladi i bombardiranja.
Što dalje?
Pravna mogućnost da se zemlje koje ne reagiraju na genocid smatra suodgovornima mogla bi motivirati neke vlade da promijene stajalište. Ipak, za sada sve upućuje na to da će Bruxelles i dalje izricati oštru retoriku koju članice ne pretvaraju u djela – barem dok Njemačka ne promijeni mišljenje ili se ne pronađe kompromis koji će zadovoljiti i povijesni teret Berlina i rastući pritisak europske javnosti.
