Europska komisija u srijedu će predstaviti novu strategiju pod nazivom „Communication on Eastern Border Regions”, čiji je cilj potaknuti ulaganja u dijelove Unije koji graniče s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom.
Ti su krajevi – ponajviše Baltičke države, Finska i Poljska – od početka ruske agresije na Ukrajinu pretrpjeli pad ulaganja, smanjeni teretni promet i kolaps turističkih dolazaka. Komisija stoga želi motivirati međunarodne financijske institucije da kroz platformu „EastInvest” počnu financirati projekte koji će otvoriti radna mjesta, ubrzati prijelaz na čistu energiju i ojačati obrazovni sustav.
„Najsigurnije granice nisu samo nadzirane, nego i žive”, poručila je finska vijećnica Niina Ratilainen, naglasivši da ulaganje u poslove i obrazovanje stvara stvarni osjećaj sigurnosti.
Sigurnosni i demografski rizici Bruxelles upozorava da bi daljnje iseljavanje moglo oslabiliti sposobnost Europe da brani svoje istočno krilo, a ekonomske tegobe stanovništva čine plodno tlo za radikalne stranke i propagandu iz Rusije.
Poljski guverner pokrajine Podkarpackie Władysław Ortyl opisuje situaciju riječima: „Naša regija trpi migracijski pritisak, prometne poremećaje i dodatno opterećenje javnih službi.” Zbog „eskalirajućih geopolitičkih napetosti” traži preusmjeravanje europskih resursa u jačanje otpornosti pograničnih područja.
Bez svježeg novca, ali s novim instrumentom Iako strateški dokument predviđa uspostavu investicijske platforme odmah po objavi, ne donosi dodatna sredstva iz zajedničkog proračuna koji je već istegnut do kraja aktualnog višegodišnjeg okvira 2028. godine. Izvršni potpredsjednik za koheziju Raffaele Fitto pritom računa na banke i fondove koji bi, potaknuti institucionalnom potporom, trebali zatvarati financijske rupe na terenu.
Guverner slovačke regije Prešov Milan Majerský tvrdi da se ekonomski, socijalni i sigurnosni učinci rata osjećaju „svaki dan”: „Naš BDP po stanovniku iznosi tek 54 % prosjeka EU-a, a rat je produbio stare strukturne slabosti.” On je prošlog tjedna o tome razgovarao s Fittom u Bratislavi.
Pogled prema sljedećem proračunu Baltičke zemlje već su jasno dale do znanja da će u pregovorima o idućem sedmogodišnjem proračunu tražiti posebnu omotnicu za istočne granice. Litavski ministar za europske poslove Sigitas Mitkus poručio je da će „dokument biti živi tekst” koji treba ugraditi u budući financijski plan.
Komisija u nacrtu zaključuje: „Sigurnost Europe počinje na njezinoj istočnoj granici. Snažna, prosperitetna i otporna istočna granica ključna je za zaštitu cijelog kontinenta.”