Europska komisija otvorila je istragu o nizu neuobičajenih letova bjeloruske zračne tvrtke Belavia na relaciji Minsk–Bengazi, strahujući da se preko istočne Libije otvara novi kanal neregularnih migracija prema jugu Europe.
„The frequency and nature of these flights raise questions about potential facilitation of irregular migration flows”, izjavio je neimenovani dužnosnik EU-a za Euractiv. Sumnja se na moguću koordinaciju s vlastima u Bengaziju pod kontrolom moćnika Khalife Haftara, dugogodišnjeg saveznika Kremlja.
Brojke već pokazuju pritisak: od siječnja do lipnja 2025. u Italiju je iz Libije stiglo više od 27 000 migranata, dok je na grčki otok Kretu pristiglo više od 7 000 ljudi – trostruko više nego u istom razdoblju lani.
Podsjetnik na 2021. Sličan scenarij Unija je već doživjela 2021., kada je Bjelorusija usmjeravala izbjeglice prema granicama Poljske, Litve i Latvije. Tada je, prema procjenama Bruxellesa, Minsk uz potporu Moskve „oružjem” učinio migraciju. Strahuje se da Rusija sada preko Libije pokušava ponoviti isti obrazac, produbljujući podjele unutar EU-a.
Turska u drugom planu U Ateni, međutim, smatraju da Bruxelles zanemaruje još jednog aktera – Tursku. Prošlog je petka predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u Ankari ugostio talijansku premijerku Giorgiu Meloni i libijske predstavnike na trilateralnom sastanku o migracijama i energiji, bez poziva Grčkoj. Ankara istodobno najavljuje ponovno otvaranje konzulata u Bengaziju i jača kontakte s proruskim Haftarom.
Grčku posebice brine tursko-libijski sporazum o razgraničenju na moru koji u potpunosti ignorira postojanje Krete. Europska unija taj dogovor ne priznaje, što je visoka predstavnica Kaja Kallas i ponovila prilikom posjeta Turskoj u siječnju.
Energetska istraživanja Turaka i Tripolija južno od Krete podudaraju se s naglim skokom broja dolazaka migranata iz Libije, pa Atena govori o geopolitičkoj prisili na vlastitim granicama.
Unutarnja politička vatra Grčka oporba optužuje vladu premijera Kyriakosa Mitsotakisa da je diplomatski izgurana iz ključnih pregovora te proziva Meloni za „nož u leđa” bivšem savezniku. Lijevo orijentirani europarlamentarac Nicolas Farantouris upozorava da Grčka riskira „geopolitičko okruženje” te poručuje partnerima u EU-u da Turska destabilizira i Bliski istok i Libiju.
Farantouris traži hitan sastanak Atene s Ciprom, Libijom i Egiptom, no odnosi s Kairom trenutačno su napeti zbog najave Egipta da zaplijeni staru grčku pravoslavnu opatiju podno Sinaja.
Dok se Bruxelles bavi letovima iz Minska, a Atena nadgleda valove brodova kod Krete, istočno Sredozemlje sve je dublje upleteno u igru migracija, energije i sirove geopolitike.