Europska komisija predstavila je novu strategiju čiji je cilj osigurati da Unija bude brže i snažnije spremna na sljedeću zdravstvenu krizu – od novih respiratornih virusa do kemijskih napada.
Povjerenica za pripravnost Hadja Lahbib opisala je plan kao „arsenal proizvoda” koji će građane zaštititi kada ponovno izbije epidemija. „Jačamo europski štit u svijetu koji je sve nepredvidljiviji. Pripremljenost počinje naš novi način života, europski način života, a sve kako bismo ljude održali zdravima i sigurnima u budućnosti”, kazala je Lahbib. Dodala je da će taj „arsenal” obuhvatiti cjepiva, terapije, dijagnostiku i osobnu zaštitnu opremu.
Strategija predviđa 17 ključnih mjera za pravedan i pravodoban pristup tim alatima diljem EU-a. Ključni naglasci:
• širenje zaliha protiv respiratornih i kontaktnih virusa poput Covida-19; • pripravnost na zoonoze (primjerice ptičja gripa) i hipotetičnu „Bolest X” koju je definirao WHO; • praćenje vektorskih virusa, uključujući denga groznicu i virus Zapadnog Nila; • borba protiv antimikrobne rezistencije, „tihe pandemije” koja godišnje odnese oko 35 000 života u EU-u; • uključivanje scenarija kemijskih napada i posljedica oružanih sukoba (trenutačno bez nuklearnih prijetnji).
Jedan od najvećih izazova jest nedostatak transparentnosti o nacionalnim zalihama. Samo Češka, Finska i Estonija u potpunosti sudjeluju u centraliziranom sustavu EU-a, dok se ostale države članice pozivaju na „nacionalni interes” i rijetko dijele podatke. Bruxelles smatra da upravo objedinjeni pregled resursa može spriječiti nedostatke i skupe duplicirane nabave.
Covid-19 je pokazao koliko bolno može biti kašnjenje u nabavi zaštitne opreme i cjepiva. Novi plan stoga želi „skratiti to čekanje koliko god je to moguće” i uspostaviti trajne mehanizme opskrbe. Bruxelles poručuje da je cilj jasan: Europljani moraju moći računati na zajednički štit – prije, a ne poslije sljedeće krize.