Trumpova administracija u svojoj novoj strategiji nacionalne sigurnosti prvi put otvoreno navodi Europu kao „protivnika” i poziva na poticanje otpora unutar država članica. Dok Bruxelles još traži odgovor, analitičari ističu da Unija već sada drži dvije poluge koje bi mogle presudno uzdrmati i američko gospodarstvo i Trumpovu političku platformu.
-
ASML – jedini na svijetu Nizozemski ASML posjeduje praktički monopol na strojeve koji ultraljubičastom svjetlošću graviraju čipove. Bez tih uređaja Nvidia, trenutno najvrednija kompanija na svijetu, ne može proizvoditi najmodernije procesore za umjetnu inteligenciju. Zabrana ili ograničavanje izvoza u SAD – te posredno u Tajvan gdje se čipovi slažu – naglo bi zakočila američku AI ekspanziju.
-
Strogo provođenje pravila o podacima Drugi, jednostavniji potez bio bi dosljedna primjena europskih propisa o zaštiti osobnih podataka. Povjerljivi sudski dokumenti u SAD-u pokazali su kolika je ranjivost divova poput Googlea i Mete na stroge zahtjeve za kontrolu i praćenje korištenja podataka. Dovoljno je, tvrde pravnici, da Bruxelles prisili irskog regulatora – gdje su sjedišta većine američkih platformi – na čvršću provedbu; kompanije bi morale ispočetka graditi sustave kojima treniraju AI modele, a pristup europskom tržištu bio bi im privremeno zatvoren.
AI – motor američkog rasta Prema procjenama citiranim u Bruxellesu, ulaganja u umjetnu inteligenciju čine čak 92 % cjelokupnog rasta američkog BDP-a u prvoj polovici godine. Bez njih, gospodarstvo je raslo tek simboličnih 0,1 %. Zbog toga bi udar na opskrbu čipovima i na obradu podataka mogao probušiti „AI balon” koji trenutno podupire i burzu i mirovinske fondove glasačkog bloka Make America Great Again.
Politička slabost u Senatu Trump je u srpnju, a potom i ovog mjeseca, bezuspješno pokušao progurati zabranu saveznih i državnih AI zakona. Konzervativno krilo u Senatu strahuje od masovnog gubitka radnih mjesta i prevelikog utjecaja Big Techa. Tema je, upozoravaju republikanski strategi, „opasna za svakog tko traži reizbor” jer Maga birači tech gigante smatraju prijetnjom vlastitim pravima.
Primjer Brazila Zagovornici odlučnijeg pristupa podsjećaju na brazilski model. Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva u rujnu je javno poručio Trumpu da su „demokracija i suverenitet Brazila nenadleživi”, uveo protutarife i usvojio zakon koji obvezuje digitalne platforme da štite djecu od seksualnog zlostavljanja. Nakon toga je, na Općoj skupštini UN-a, uspio natjerati Washington na ublažavanje carina.
Poziv Ursuli von der Leyen Zbog svega navedenog, dio europskih dužnosnika poručuje kako predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ima priliku – i odgovornost – posegnuti za spomenutim polugama. Ako stisne tamo gdje najviše boli, tvrde isti izvori, Trumpu bi se moglo urušiti i gospodarsko uporište i biračka koalicija uoči izbora 2026.
Za sada, Bijela kuća računa da će europska popustljivost potrajati. No brojke o dominaciji AI-a u američkom rastu pokazuju da bi i ograničen europski udar mogao imati globalne posljedice. Pitanje je samo ima li Bruxelles hrabrosti iskoristiti vlastiti, možda presudan, adut.
