Bruxelles je ovaj tjedan ponovno uveo retoriku kriznog stanja nakon što su plin i nafta, potaknuti novim ratom na Bliskom istoku, naglo poskupjeli. Cijena plina na europskim burzama skočila je oko 70 %, a nafte oko 10 %. Ipak, tehnički kriteriji za proglašenje izvanrednog stanja ni izbliza nisu dosegnuti: prema važećim pravilima EU-a, trenutačna popunjenost skladišta ne zadire ni u najniže pragove za uzbunu.
Unatoč tome, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas saziva kolegij povjerenika na jednosatnu „raspravu o koordinaciji cijena energije”, koju će otvoriti čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol. Sjednica je ionako bila u kalendaru tjednima, ali nagli rast cijena dao joj je dramatičan okvir uoči sastanka Europskoga vijeća krajem mjeseca.
„Svi već traže vaučere za troškove života i sniženje trošarina na gorivo u prvom tjednu”, rekao je jedan diplomatski izvor, upozorivši na „refleks pretjerane reakcije” koji je ostao nakon plinskog šoka 2022. godine.
-
Što je potaknulo uzbunu? • Novi sukob u Perzijskom zaljevu prijeti prolazu Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi petina svjetskog LNG-a i četvrtina nafte. • Burze su, kao i uvijek, reagirale na rizik, no analitičari podsjećaju da bi poremećaj isporuke morao trajati mjesecima prije nego što bi plin prešao „troznamenkaste” razine.
-
Što kažu tehnički timovi? Dva virtualna sastanka nacionalnih stručnjaka u srijedu zaključila su da „kriza nije na vidiku” – podatak koji nije našao put do naslovnica, iako je Francuska već oformila dnevni stožer, a Njemačka održava više koordinacija.
-
Sljedeći koraci • Danska ponovo otvara pojedina nalazišta nafte i plina. • Komisija nastavlja gurati obnovljive izvore i povezivanje 27 nacionalnih tržišta u jedinstveno energetsko tržište. • Najveći rizik, kažu upućeni, jest vraćanje starim rovovima oko dizajna tržišta električne energije – sustava u kojem najskuplja elektrana pokriva cijenu cijelog tržišta.
Već su se pojavile prve pukotine: pismo sedam država predvođenih Danskom, Švedskom i Nizozemskom poziva Komisiju da se „suzdrži” od novih zahvata koje je prošli mjesec nagovijestila von der Leyen, jer bi, tvrde potpisnici, „dodatno pogoršali stanje na tržištu električne energije”.
- Traumatično sjećanje na 2022. Europski političari, mediji i javnost i dalje su pod dojmom ruskog napada na Ukrajinu, kada je strah od nestašica goriva zavladao kontinentom. Danas, iako podaci ne podupiru alarm, institucije instinktivno posežu za istim mehanizmima: krizni stožeri, izvanredne sjednice i hitni pozivi na subvencije.
Za Birola će stoga glavni zadatak biti usmjeriti raspravu s kratkoročne volatilnosti na dugoročni problem: Europa je i dalje strukturalno energetski siromašna. Dok se SAD i Bliski istok mogu osloniti na vlastite fosilne izvore, a Kina osigurava dugoročne ugovore, Unija i dalje zbraja fragmente nacionalnih politika i sporo širi obnovljive kapacitete.
- Mogu li cijene još rasti? Hoće li aktualni skok ostati kratkotrajan – kao što sugerira analitika skladišnih razina – ili se pretvoriti u pravu krizu, ovisit će o prolazu kroz Hormuz. Zatvaranje te pomorske „slavine” na dulje razdoblje zaista bi moglo gurnuti plin prema 100 eura po megavat-satu i pokrenuti lančanu reakciju subvencija, poreznih rezova i kontrole potrošnje. No, za sada, stručni konsenzus glasi: nema mjesta panici.
Dok se ministri energetike spremaju na još jednu rundu sastanaka, ostaje otvoreno pitanje hoće li politička scena moći nadvladati vlastitu traumu iz 2022. – ili će, još jednom, sama retorika pretvoriti prolaznu burzovnu epizodu u samonametnutu krizu.
