Od uvođenja državne mature u školskoj godini 2009./2010. sustav „ispita zrelosti” nekoliko je puta mijenjao sadržaj i pravila, no jedan se trend pokazao postojanim: kontinuirani pad broja maturanata koji mu pristupaju.
Prema najnovijim podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), prvoj je maturi prije šesnaest godina pristupilo 37 522 učenika. Generacija 2024./2025. brojila je 28 481 pristupnika, što znači da se u međuvremenu izgubilo 9 041 maturant.
NCVVO podsjeća da su se kroz godine uvodile i tehnološke prilagodbe pristupnicima, no ukupna demografska slika i dalje pokazuje osjetan pad. Iako se matura stalno prilagođava suvremenim zahtjevima — od digitalizacije postupka prijave do promjena u ispitnom katalogu — rast broja kandidata s tehnološkim prilagodbama zasad ne može nadomjestiti opći demografski minus.
Stručnjaci upozoravaju da je smanjenje populacije maturanata povezano s dugoročnim demografskim trendovima u Hrvatskoj, uključujući niže stope nataliteta i iseljavanje mladih obitelji. NCVVO stoga najavljuje daljnje prilagodbe ispita te naglašava važnost praćenja kvalitete obrazovnih ishoda unatoč manjem broju učenika.
Matura se, unatoč promjenama i sve manjem broju kandidata, i dalje smatra ključnim filtrom za upis na visoka učilišta. Ministarstvo obrazovanja poručuje da će se zajedno s Centrom nastaviti rad na modernizaciji ispitnih procesa kako bi se osiguralo da „svaki maturant, bez obzira na broj, dobije jednaku priliku za dokazivanje znanja”.