Alarmantni prizori tučnjava tinejdžera na zagrebačkom glavnom trgu i na splitskoj rivi posljednjih su tjedana pojačali dojam da je nasilje među djecom van kontrole. Službene brojke tu sliku potvrđuju.
Prema podacima Ureda pravobraniteljice za djecu, u 2024. godini zaprimljeno je 210 prijava nasilja u školama – 44 % više nego godinu ranije. Još 22 prijave odnosile su se na nasilje koje su počinila djeca na drugim mjestima i u različitim ustanovama, dok je desetak incidenata evidentirano na ulicama, igralištima i parkovima. U domovima socijalne skrbi i učeničkim domovima zabilježena su tri slučaja koji su uključivali fizičko nasilje, seksualno uznemiravanje i bludne radnje.
„Nijedno dijete ne postaje nasilno preko noći. Vršnjačko nasilje slojevita je pojava koja odražava ono što se događa u svijetu odraslih – u obitelji, školi, lokalnoj zajednici, medijima i društvu u cjelini”, poručuju iz Ureda, naglašavajući da se problem može riješiti samo zajedničkim djelovanjem roditelja, odgojno-obrazovnog sustava, sustava socijalne skrbi, policije i pravosuđa.
Neujednačene školske strategije Sve škole morale bi imati preventivnu strategiju, no u praksi su te strategije, kako kažu u Uredu, vrlo neujednačene. Dok jedni nastavni kolektivi sustavno provode nacionalne programe poput „Abecede prevencije” i „Lions QUEST-a”, drugi prevenciji pristupaju tek formalno, oslanjajući se na vanjske suradnike bez povezivanja aktivnosti s realnim školskim životom.
Iskustvo pokazuje da „smislene preventivne aktivnosti i programi smanjuju pojavu vršnjačkog nasilja, a škole koje im pristupaju kontinuirano učinkovitije reagiraju kada se incident dogodi”. U tom procesu, naglašavaju, dragocjenu pomoć mogu pružiti i nevladine udruge koje rade s djecom, roditeljima i nastavnicima.
Sankcije ili prevencija? Nakon recentnih brutalnih okršaja javnost sve glasnije traži strože kazne za maloljetnike. U Uredu podsjećaju da većina zemalja kaznenu odgovornost postavlja na 14 godina te ističu kako „represivne mjere ne rješavaju uzroke nasilja”. Mjera, kažu, mora biti i edukativna kako bi došlo do stvarne promjene ponašanja.
Smjena na vrhu institucije I dok broj prijava raste, na čelo institucije uskoro dolazi novo ime: Tatjana Katkić Stanić preuzet će dužnost od dosadašnje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević, nakon što je njezino imenovanje potvrđeno u Saboru. Neovisno o promjeni, Ured poručuje da im ostaje prioritet – jačanje prevencije i podrška roditeljima kojima je, u trenutku kada naiđu na teškoće u odgoju, nužna stručna pomoć kako bi se spriječilo da dijete nasilje trpi ili ga čini.
Upozorenje je jasno: bez sustavnog i zajedničkog pristupa, broj prijava i uznemirujućih snimki vršnjačkog nasilja nastavit će rasti, a posljedice će trpjeti cijelo društvo.