Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac poručila je na Poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku da je izgradnja Jadransko-jonskog koridora „od posebne geostrateške važnosti za Hrvatsku i Europu”.
Koridor bi, kao dio osnovne TEN-T željezničke mreže, spojio Trst, Kopar, Rijeku, Split, Ploče, Bar, Drač i Igoumenitsu, obuhvativši sedam zemalja duž obale Jadranskog i Jonskog mora. Brnjac ističe da bi time luke Rijeka, Split, Zadar i Šibenik te regije Istra, Primorsko-goranska županija i Dalmacija dobile snažan poticaj za jačanje konkurentnosti i gospodarskog potencijala.
„Hrvatska može postati ključno logističko i prometno čvorište za distribuciju robe s globalnih tržišta prema srednjoj Europi”, naglasila je eurozastupnica i dodala da je već otvorila razgovore s Europskom komisijom o sljedećim koracima za uspostavu koridora.
Na panelu „Geoeconomy of Corridors – The Adriatic-Ionian Corridor” sudjelovali su i potpredsjednica Vlade Albanije Albana Koçiu, slovenski potpredsjednik vlade i ministar financija Klemen Boštjančič, crnogorski ministar energetike Admir Šahmanović te grčki ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou. Sudionici su se složili da dovršetak ključne infrastrukture, usklađena regulativa i snažnije korištenje europskih financijskih instrumenata mogu stvoriti integriranu jadransko-jonsku gospodarsku zonu.
Veliki financijski okvir
Brnjac je posebnu pažnju posvetila sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a 2028.–2034., vrijednom gotovo 2 bilijuna eura. Kao izvjestiteljica Europske pučke stranke u odboru REGI za Instrument za povezivanje Europe (CEF), podsjetila je da se u idućem proračunu predlaže 81,4 milijarde eura za CEF – više nego dvostruko u odnosu na aktualnih 33,7 milijardi.
Od tog iznosa:
• 51,5 milijardi eura namijenjeno je prometu, uključujući rekordnih 17,6 milijardi za vojnu mobilnost; • 29,9 milijardi eura predviđeno je za energetiku.
Uz CEF, Brnjac je izdvojila i novi Europski fond za konkurentnost (ECF) čija bi omotnica, zajedno s programima Obzor Europa i Inovacijski fond, iznosila oko 450 milijardi eura. U okviru ECF-a:
• više od 26 milijardi eura rezervirano je za čistu tranziciju i dekarbonizaciju industrije; • oko 51,5 milijardi eura za digitalno vodstvo; • više od 125 milijardi eura za otpornost, sigurnost, obranu i svemir.
Prema riječima hrvatske eurozastupnice, upravo ti instrumenti mogu osigurati stabilno financiranje Jadransko-jonskog koridora i drugih prekograničnih infrastrukturnih projekata unutar Inicijative triju mora.