Najviši britanski i njemački časnici, zrakoplovni maršal Richard Knighton i general Carsten Breuer, u zajedničkom su se tekstu obratili europskoj javnosti s pozivom da prihvati „moralni imperativ” jačanja obrane i pripreme za mogući sukob s Rusijom.
„Ponovno naoružavanje nije ratno huškanje; to je odgovoran čin država koje žele zaštititi svoje građane i sačuvati mir”, poručili su dvojica zapovjednika, naglašavajući da govor ne drže samo kao vojni čelnici Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, nego i „kao glasovi Europe koja se mora suočiti s neugodnim istinama o vlastitoj sigurnosti”.
Upozorenje o ruskoj prijetnji Knighton i Breuer tvrde da se ruska vojna strategija „odlučno pomaknula prema zapadu” te da je potreban „zaokret” u europskoj obrani. „Ako Rusija Europu doživi kao slabu ili razjedinjenu, mogla bi se ohrabriti proširiti agresiju izvan Ukrajine”, napisali su, podsjetivši kako je povijest pokazala da odvraćanje propada kad protivnik osjeti nejedinstvo i slabost.
Otpor javnosti prema većim vojnim izdvajanjima Iako većina anketiranih u Britaniji i Njemačkoj danas smatra da je izbijanje trećeg svjetskog rata vjerojatnije nego prije pet godina, tek je četvrtina Britanaca spremna podržati povećanje poreza ili rezove u drugim sektorima radi jačanja vojske. Sličan pad spremnosti na žrtve bilježi se i među njemačkim te francuskim biračima kada se obrambeni budžet suprotstavi ulaganjima u zdravstvo ili obrazovanje.
Pripreme u tijeku • Njemačka trajno raspoređuje borbenu brigadu od 4 000 do 5 000 vojnika na istočnom krilu NATO-a i ustavnim je izmjenama otvorila gotovo neograničeno financiranje obrane. • U tijeku je nabava nekoliko tisuća oklopnih vozila i proširenje industrijskih kapaciteta. • Britanija gradi do šest tvornica streljiva kako bi održavala stalne zalihe („always on” sposobnost).
Europska koordinacija London i Berlin prošle su godine potpisali tzv. Trinity House sporazum o produbljivanju obrambene suradnje. Britanski premijer Keir Starmer na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji poručio je da „nismo više Britanija iz brexit-godina” te zagovarao zajedničku nabavu i proizvodnju oružja kako bi Europa, suočena s dugoročnom ruskom prijetnjom i mogućom neizvjesnošću američke potpore, postala „centar snažnije europske obrane”.
NATO je prošle godine postavio cilj od 5 % BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. Iako bi takav skok kratkoročno potaknuo britansko gospodarstvo, dio ljevice upozorava da bi to išlo na račun zdravstva i borbe protiv siromaštva, dok se u Njemačkoj protivljenje proteže od lijevog spektra do desnopopulističke Alternative za Njemačku.
„Obrana ne može ostati isključivo domena uniformiranih”, upozorili su Knighton i Breuer, pozvavši na „cjelodruštvenu obranu” – od otpornije infrastrukture i ulaganja privatnog sektora u nove tehnologije do institucija sposobnih raditi pod pojačanim prijetnjama.
Njemački kancelar Friedrich Merz u Münchenu je zaključio: „Sloboda se više ne podrazumijeva. Moramo pokazati čvrstinu i odlučnost kako bismo je obranili.”
