Eurozastupnik stranke Možemo! Gordan Bosanac u subotu je u Osijeku pozvao građane da Odboru za pritužbe Europskog parlamenta upute službenu predstavku protiv projekta „Uređenja obaloutvrde na desnoj obali Drave od rkm 22+300 do rkm 23+300 i nasipa Višnjevac”. Cilj pritužbe je, kaže, spriječiti najavljenu betonizaciju riječnog korita i tražiti djelomičnu izmjenu projekta.
„Kada Europska komisija zaprimi upozorenje da se negdje krši europsko pravo, mora odgovoriti pokreće li se ili ne postupak”, naglasio je Bosanac, podsjetivši da se radi o području unutar mreže Natura 2000. U tom kontekstu ponovno je otvorio pitanje zbog čega nije izrađena studija utjecaja na okoliš, obvezna za osjetljive ekosustave.
Član Odbora za obnovu prirode podsjetio je da je EU nedavno usvojila Uredbu o obnovi prirode upravo zato što „gradovi diljem Europe gube bioraznolikost”, a betonske površine dodatno pojačavaju ljetne vrućine. „Gradovi danas traže način kako vratiti zelenilo; Osijek bi trebao učiniti isto”, poručio je, predloživši hortikulturna rješenja umjesto 10 000 tona betona predviđenih projektom.
Gradsku inicijativu podržala je i predsjednica osječkog ogranka platforme Možemo! Katarina Kruhonja. Ona tvrdi da bi beton okovao popularno šetalište i nekadašnje gradsko kupalište: „Tražimo od Hrvatskih voda da projekt uz samu obalu izvedu prirodnim materijalima.” Najavila je da će i sama, kao građanka Osijeka, podnijeti pritužbu Europskom parlamentu.
Stambena kriza: više javnih stanova, manje špekulacija
S press konferencije Bosanac je iskoristio priliku i za kritiku prvog nacrta izvješća Europskog parlamenta o stambenoj krizi. Po njemu, plan koji predviđa još javnog novca za privatne investitore „potpuno je pogrešan smjer”. Podsjetio je da su veliki fondovi kupovali desetke, pa i stotine tisuća stanova te ih iznajmljivali bez kontrole, što je poremetilo tržište.
Kao alternativu zagovara povećanje gradskog fonda stanova: „Znam da Osijek već surađuje s Europskom investicijskom bankom. Bilo bi logično da Vlada preusmjeri oslobođena sredstva iz kohezijske politike u gradnju javnih stanova u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i drugdje.”
Uz to traži strožu regulaciju kratkoročnog najma, tvrdeći da „veliki igrači” na taj način zarađuju golemi profit dok dugoročni najmovi ostaju nedostupni. Gradovi, zaključuje, ne bi trebali težiti profitu, nego stabilnim, priuštivim cijenama najma za svoje stanovnike.