Stopa bolovanja u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci 2025. narasla je na 4,12 %, što je približno tri posto više nego u istom razdoblju lani. Prema najnovijim podacima, svaki dan s posla izostane oko 75 tisuća zaposlenih, a ukupno su radnici u devet mjeseci proveli 17,4 milijuna radnih dana na bolovanju.
Najveći teret proračunu predstavljaju dugotrajna bolovanja – ona koja traju dulje od 42 dana. Broj dana provedenih na takvim bolovanjima porastao je za šest posto, odnosno za dodatnih 533.111 dana, pa su radnici na dugotrajnom bolovanju proveli ukupno 9,5 milijuna dana. Većina tih izostanaka vezana je uz vlastitu bolest te pratnju i njegu člana obitelji, dok na komplikacije u trudnoći, porodu i izolaciju otpada oko 1,5 milijuna dana.
Prosječno bolovanje ipak se blago skratilo: u prvih devet mjeseci trajalo je prosječnih 13 dana, nasuprot prošlogodišnjih 13,7. Smanjilo se i trajanje kraćih bolovanja koja plaćaju poslodavci, za oko devet posto, ali je zato porastao broj dana na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Trend rasta stope bolovanja suprotan je planovima ministrice zdravstva Irene Hrstić, koja je najavljivala skraćivanje izostanaka prioritetnim terminima za dijagnostičke pretrage te bržim povratkom zaposlenih na radna mjesta. Trenutačni podaci pokazuju da mjere još nisu dale očekivani učinak.