Unatoč porastu prihoda zdravstvenih ustanova za 11 % godišnje, ukupni dug sustava dosegnuo je 2,5 milijardi eura, a dospjeli dug 784 milijuna eura zaključno s 30. rujna 2025. U prvih devet mjeseci prihodovalo se 3,6 milijardi eura, dok su rashodi iznosili gotovo četiri milijarde, što je rezultiralo minusom od 360 milijuna eura – 60 milijuna više nego lani.
Dug se gomila brzinom od 36 milijuna eura mjesečno. Rokovi plaćanja općih bolnica rastežu se od 250 do 360 dana, a kliničkih od 210 do 280 dana. Bolničke ustanove čine 95 % ukupnog duga, pa direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković upozorava kako ravnatelji trebaju „adekvatne alate upravljanja koje danas nemaju”.
Koordinacija veledrogerija tvrdi da je samo bolnički dug prema njima narastao na 760 milijuna eura, a cjelokupni zdravstveni dug premašio milijardu. „Linija rasta duga je strmoglava, dugovi bolnica su »probili sve plafone«”, poručila je predsjednica Koordinacije Magdalena Percač, podsjetivši da je početkom 2023. taj iznos bio 415 milijuna eura.
Najbrže rastu obveze domova zdravlja – s 13,6 milijuna eura u 2023. na 34 milijuna eura u rujnu ove godine, što je skok od 2,5 puta. Istodobno, 426 veledrogerija u proračun uplaćuje 107 milijuna eura poreza i doprinosa uz ograničene marže od najviše 8,5 % i dodatna sniženja cijena kroz javnu nabavu.
Opterećenje sustava pojačava demografija: udio osiguranika koji godišnje posjete liječnika porastao je s 79 na 97 %, a prosječan broj dijagnoza po pacijentu s 3,2 na 4,2 u posljednjih deset godina. Dnevne bolnice sve se više koriste za onkološke, kardiovaskularne i kronične pacijente, dok broj klasičnih hospitalizacija stagnira zbog fiksnog broja kreveta.
Hrvatska s 16.815 liječnika dostiže europski prosjek od 4,2 liječnika na tisuću stanovnika, no neravnomjerna raspodjela zabrinjava: Ličko-senjska županija ima 2,9 liječnika na tisuću stanovnika, a Grad Zagreb čak 7,6. „Pitanje je gdje su nam ti doktori i kada se uz toliki broj prekovremenih stigne raditi i privatno”, primjećuje Jurković, navodeći i tri milijuna prekovremenih sati godišnje.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić najavio je veledrogerijama isplatu 154 milijuna eura u iduća dva tjedna te mogućnost još jedne tranše do kraja godine. Ministarstvo planira smanjiti bolničke zalihe lijekova i ograničiti prekovremeni rad na najviše 5 % mase plaća kako bi usporilo rast duga.
Usporedbe radi, trenutni zdravstveni minus jednak je trošku izgradnje triju Peljeških mostova – simboličan podsjetnik koliko je sustav financijski prenapregnut.