Hrvatske farme suočavaju se s trostrukom prijetnjom – bedrenicom, afričkom svinjskom kugom i bolesti plavog jezika – dok istodobno službena statistika bilježi pad gotovo svih glavnih proizvodnih pokazatelja.
Najnoviji podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva govore da je do 13. kolovoza:
• bedrenica potvrđena na 36 gospodarstava, uginulo je ukupno 95 životinja (85 goveda, šest ovaca, dvije koze, magarac i lane); • bolest plavog jezika (serotip 8) zahvatila 18 objekata i 40 životinja (32 ovce, osam goveda); • afrička svinjska kuga, otkrivena 2023., izazvala je 1 124 izbijanja u prvoj godini, a nakon kratkog zatišja ponovno je potvrđena – 2024. na šest, a 2025. na još 16 objekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
„Virus se vrlo lako može proširiti izravnim kontaktom svinja, ali je još opasnije širenje kontaminiranim predmetima, vozilima i hranom, u čemu gotovo uvijek sudjeluje ljudski faktor”, upozoravaju u Ministarstvu i podsjećaju na obvezne biosigurnosne mjere.
Za bolest plavog jezika ključan su problem komarčići prenositelji koji virus mogu raznijeti na velike udaljenosti, osobito kada se stoka drži na otvorenom. Bedrenica se, pak, zadržava na području proglašenom „bedreničkim distriktom”, no spore iz nepropisno zbrinute lešine ili kontaminirane stelje mogu bolest prenijeti i izvan zone.
Regionalna karta rizika dodatno se komplicira: Italija i Francuska bore se s kvrgavom kožom goveda, u Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj šire se boginje ovaca i koza, a kuga malih preživača potvrđena je na Kosovu i u Albaniji. Pojava slinavke i šapa u Njemačkoj, Slovačkoj i Mađarskoj 2025. služi kao dodatno upozorenje da se prekogranične bolesti šire brže nego ikad.
Vlada je za suzbijanje posljedica afričke svinjske kuge od 2023. isplatila više od 40 milijuna eura potpore pogođenim gospodarstvima. Od 1. do 30. rujna 2025. planira se novi krug pomoći vrijedan četiri milijuna eura za obnovu proizvodnje u zoni ograničenja III. U pripremi je i dvomilijunski program za stočare pogođene bedrenicom – polovina novca za obeštećenje zbog uginuća goveda, polovina za štetu nastalu provedbom mjera u distriktima.
Unatoč intervencijama, brojke Državnog zavoda za statistiku svjedoče krizi sektora. U 2023. prirast goveda pao je 18 %, ovaca gotovo 25 %, koza skoro 50 %. Proizvodnja kravljeg mlijeka smanjena je 10 %, ovčjeg 21 %, kozjeg 12 %. Svinjogojstvo bilježi pad prirasta od 13 %, dok je peradarski sektor lani izvalio 10 % manje pilića, a kokošja jaja pala su za gotovo četiri posto.
Trendovi iz 2024. pokazuju tek djelomičan oporavak – klanje svinja i peradi raste, ali broj zaklanih ovaca i koza ponovno se smanjuje. Ministarstvo zato poziva uzgajivače da strogo provode biosigurnosne protokole i odmah prijave svaku sumnju na bolest, jer, kako ističu, „rizik za širenje uvijek postoji”.
Uz sve veći pritisak bolesti, klimatske promjene i tržišnu nestabilnost, ključno je pitanje s kojim se suočava domaća poljoprivreda: hoće li hrvatski potrošači u nadolazećim godinama imati dovoljno domaćeg mesa i mlijeka?
