Njemačka, Danska, Nizozemska, Švedska i Austrija izborile su da se u radni pregovarački dokument Vijeća, datiran 9. prosinca, ponovno uvrsti mogućnost tzv. GNI-korekcija – milijardskih popusta na njihove doprinose zajedničkom proračunu.
Prema navedenom dokumentu, rabati bi se mogli nastaviti i u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028.–2034. godine. Pet „štedljivih” zemalja danas svake godine plaća više u europsku blagajnu nego što iz nje povlači, pa im se kroz korekcije vraća preko 9 milijardi eura (7,6 milijardi u cijenama iz 2020.). Taj iznos mora biti pokriven većim uplatama ostalih članica ili rezanjem zajedničkih rashoda.
Institucije EU-a i većina manje imućnih država sustavno se protive rabatima. Europska komisija ih je izostavila iz vlastitog prijedloga VFO-a, a Europski parlament godinama poziva na njihovo ukidanje kako bi se, kako navode, osigurao jednostavan i pravedan sustav financiranja. Neovisni analitički centar Bruegel ocjenjuje da je sustav „sve složeniji, netransparentan i neopravdan”.
Unatoč kritikama, bogate članice uspijevaju ih sačuvati jer im visoki doprinosi daju znatnu pregovaračku snagu. Ako bi rabati ipak bili ukinuti, Berlin, Kopenhagen, Haag, Stockholm i Beč najavljuju zahtjeve za manjim ukupnim proračunom, dodatnim rezovima poljoprivrednih i kohezijskih fondova ili kratćenjem novoosnovanog industrijskog fonda vrijednog 234 milijarde eura.
Sljedeći krug pregovora o VFO-u očekuje se početkom 2026. godine, a jedinstven dogovor mora biti postignut jednoglasno. Time će se, po svemu sudeći, ponovno otvoriti stara rasprava: treba li Unija popustiti bogatima ili konačno zatvoriti vrata sustavu popusta koji siromašnije članice smatraju nepoštenim teretom.