Gotovo potpuni prekid prometa kroz Hormuški tjesnac nakon što je Iran, poslije američko-izraelskog napada, preuzeo nadzor nad ključnom naftnom arterijom i zabranio prolazak brodovima povezanim sa Sjedinjenim Državama, Izraelom, državama EU-a i njihovim saveznicima, snažno odjekuje i u Europi.
Prema novoj analizi koju su izradili Supply Chain Intelligence Institute Austria (ASCII), Complexity Science Hub (CSH) iz Beča i Tehnološko sveučilište u Delftu, najizloženije su članice Europske unije Italija i Belgija.
• Italija godišnje iz zemalja Perzijskog zaljeva uvozi robu vrijednu oko 9,8 milijardi dolara – od čega 4,4 milijarde otpada na ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Katara, a 3,2 milijarde na propan.
• Belgija se oslanja na katarski LNG vrijedan približno 5,8 milijardi dolara, koji uglavnom stiže u luku Zeebrugge. Na udaru je i antwerpenska industrija dijamanata jer dragulji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata tradicionalno putuju upravo preko Hormuškog tjesnaca.
• Njemačka uvozi robu iz regije u vrijednosti od 5,7 milijardi dolara; najveći dio (4,2 milijarde) čine brodovi, jahte i industrijska oprema iz UAE-a, dok je uvoz katarskog propana i specijalnih plinova procijenjen na oko 600 milijuna dolara.
• Šire europsko područje najveći rizik bilježi u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje iz Bliskog istoka godišnje uvozi oko 12,9 milijardi dolara robe, uključujući 5,9 milijardi dolara plinskih derivata iz Katara.
Autor istraživanja Stefan Thurner upozorava da će se „poremećaji uvelike širiti globalnim lancima opskrbe” ako blokada potraje dulje od četiri tjedna.
Hormuški tjesnac svakodnevno je ključna ruta za približno petinu svjetske potrošnje nafte i glavni izlaz Katara na svjetsko LNG tržište. Stoga dugotrajan prekid prometa ne bi pogodio samo energetski sektor već i luksuzne niše poput trgovine dijamantima, naglašavaju autori studije.