Najnovije projekcije triju analitičkih kuća – Capital Economicsa, Intese Sanpaolo i Oxford Economicsa – slažu se u jednom: budući rast eurozone klizav je koliko i cijene nafte i plina ovisne o Hormuškom tjesnacu.
Energetski scenariji
• Capital Economics predviđa tri putanje. – U kratkom, ali žestokom sukobu cijena nafte brzo bi pala na 65 USD, plin na 35 EUR/MWh; inflacija bi ostala pod kontrolom. – U produljenom sukobu s manjim oštećenjima naftovoda Brent bi skakao do 130 USD, plin do 100 EUR; rast eurozone spustio bi se na 0,5 %, inflacija na 4 %. – U najcrnjem ishodu, s trajnim uništenjem infrastrukture, nafta bi dotaknula 150 USD, plin 120 EUR; regija bi upala u stagnaciju uz inflaciju iznad 5 % i kamate od oko 3 %.
• Intesa Sanpaolo barata s dvjema varijantama. – Ako sukob stane do svibnja, vrhunac cijena bio bi 90 USD za naftu i 60 EUR za plin, a inflacija oko 2,2 % – bez potrebe za novim dizanjem kamata. – Ako potraje do jeseni, cijene bi skočile na 120 USD i 80 EUR; rast bi skliznuo na 0,7 %, a ESB bi ponovno pritisnuo kočnicu krajem godine.
• Oxford Economics upozorava da je plin Ahilova peta Europe: i umjereni skok dvostruko viših cijena plina uz 100-dolarovu naftu srušio bi rast na 0,8 %, dok bi teži šok (140 USD, utrostručen plin) ostavio tek 0,4 % rasta i gurnuo inflaciju na 4,3 %.
Slaba točka: zalihe i Hormuz
Oko 20 % svjetskog prometa nafte i LNG-a prolazi Hormuzom. Svako sužavanje toga koridora odmah diže cijene, a strateške rezerve mogu tek privremeno ublažiti udar. Europa dodatno ulazi oslabljena: spremnici plina su nakon hladne zime ispod 30 % kapaciteta, pa će ljetno punjenje vjerojatno biti skuplje, a val poskupljenja struje mogao bi se preliti sve do 2027.
Iscurjelo povjerenje tržišta već se vidi na terminskim ugovorima za plin. Vlade stoga kalkuliraju nove intervencije – od subvencija do administrativnih stropova cijena – premda nijedna mjera ne može zamijeniti stabilan dotok energenata.
Hrvatska u nešto boljoj poziciji
Domaća slika nudi kratki predah. Agencija S&P prošlog je tjedna podigla hrvatski kreditni rejting s A- na A uz stabilne izglede. No istodobno jači dolar i rast Euribora podsjećaju da će i hrvatsko gospodarstvo – poput ostatka eurozone – osjećati posljedice svakog trzaja na Bliskom istoku.
Zaključak je jedinstven: dok god su tankeri u Perzijskom zaljevu pod prijetnjom, ni Frankfurt ni Bruxelles nemaju alat koji bi potpuno ukrotio inflaciju – energija je i dalje najskuplja valuta europske neizvjesnosti.