Francuska ljevica uoči sastavljanja novog proračuna pojačava pritisak na premijera Sébastiena Lecornuaua i predsjednika Emmanuela Macrona da uvedu tzv. Zucmanov porez – godišnju stopu od 2 % na svu imovinu osoba čije bogatstvo premašuje 100 milijuna eura.
Prijedlog: • obuhvatio bi oko 1 800 najbogatijih Francuza; • procjene prihoda kreću se od 5 do 15 milijardi eura godišnje; • cilja i nerealizirane dobitke, dionice te udjele u poduzećima.
Poslovna elita na nogama Izvršni direktor LVMH-a Bernard Arnault nazvao je plan „jasno izraženom željom za uništavanjem francuskog gospodarstva” i „pogubnim napadom” na liberalnu ekonomiju. Milijarder je idejnog autora poreza, ekonomista Gabriela Zucmana, opisao kao „radikalnog ljevičarskog aktivista”. Zucman je uzvratio da je „vrijeme da oporezujemo milijardere minimalnom stopom” i upozorio na pritiske koji narušavaju akademsku slobodu.
Slično su reagirali i drugi tehnološki poduzetnici. Éric Larchevêque iz tvrtke Ledger poručio je da se radi o „kolektivizmu” i „fundamentalnom napadu na pravo vlasništva”, dok je Philippe Corrot iz start-upa Mirakl upozorio da bi novi namet prisilio osnivače da prodaju udjele samo kako bi platili porez.
Macronova dilema Otkako je 2017. stigao na vlast, Macron se brendirao kao zagovornik „start-up nacije”: ukinuo je široki porez na bogatstvo, snizio porez na dobit s 33 na 25 % i uveo jedinstvenu stopu od 30 % na kapitalnu dobit. No politički je platio cijenu; protivnici su ga prozvali „predsjednikom bogatih”. I premijer Lecornu sada upozorava da „imovinu treba tretirati s pažnjom”, ali istodobno ovisi o glasovima socijalista nakon što su prethodna dva premijera pala na pitanjima štednje.
Ulica za, anketama još jača potpora Više od pola milijuna ljudi prošlog je tjedna izašlo na prosvjede protiv planiranih rezova potrošnje, noseći transparente s porukom „Oporezujte bogate”. Nedavno istraživanje pokazalo je da čak 86 % građana podržava uvođenje Zucmanova poreza.
Mogući kompromis Dio poslovne zajednice smatra da je povratak nekog oblika poreza na bogatstvo postao neizbježan. Kao blaža varijanta spominje se produženje privremenih mjera uvedenih ove godine: dodatni namet za prihode iznad 250 tisuća eura i povišeni porez za velike korporacije.
Dok vlada traži način da zakrpa deficit koji bi do kraja godine mogao dosegnuti 5,4 % BDP-a, sukob između zahtjeva za „poreznom pravednošću” i straha od bijega kapitala prijeti produbiti političke podjele u Francuskoj.
