Bosna i Hercegovina ostala je bez više od 620.000 stanovnika u razdoblju od posljednjeg popisa 2013. do 2023. godine, pokazuje zbornik „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine” koji je u Sarajevu predstavila Akademija znanosti i umjetnosti BiH.
Prema procjenama znanstvenika, zemlja danas broji svega 2.904.256 stanovnika, dok je 2013. imala 3.531.159. Gubitak od 626.903 ljudi pripisuje se istodobnom padu prirodnog prirasta i masovnim iseljavanjima, osobito mladih. Više od polovice osoba rođenih u BiH sada živi u inozemstvu.
„Promjena u strukturi stanovništva već utječe na tržište rada, starenje populacije i opću kvalitetu života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracijske politike koje će spriječiti odlaske i potaknuti povratak, jer u suprotnom posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne”, upozorio je prof. dr. Adnan Efendić na predstavljanju zbornika.
Akademik dr. Mirko Pejanović dodao je kako „politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju nakanu za odlazak”. Posebno su ugrožene manje sredine iz kojih mladi masovno sele, što dodatno ubrzava starenje i gospodarsko nazadovanje tih područja.
BiH je od rata provela samo jedan službeni popis stanovništva, onaj iz 2013., čiji su rezultati objavljeni tek 2016. godine. Novi popis još nije zakazan, pa statističari trenutačne podatke temelje na administrativnim izvorima i procjenama.
Demografi upozoravaju da bi bez odlučnih mjera zaustavljanja iseljavanja i poticanja povratka trend daljnjeg smanjenja broja stanovnika mogao postati nepopravljiv, čime se dovodi u pitanje dugoročna održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali i ukupni društveni razvoj države.