Bosna i Hercegovina u potpunosti je ovisna o isporukama ruskog plina i, za razliku od Europske unije, nema realan plan kako do 2027. prekinuti tu ovisnost. Razlog je kašnjenje projekta Južna interkonekcija – plinovoda koji bi zemlju spojio s hrvatskom, a time i europskom mrežom.
Trasa koja bi od središnje Bosne preko Hercegovine došla do čvorišta u Zagvozdu u hrvatskoj mreži dobila je zakonsko zeleno svjetlo još u siječnju, kada je Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o plinovodu Južna interkonekcija. No, nakon toga nije napravljen nijedan konkretan korak.
Politička blokada umjesto gradnje
Dio odredbi zakona, posebno ona prema kojoj bi novom interkonekcijom upravljao sarajevski BH Gas, naišao je na snažan otpor HDZ-a BiH. Stranka je tražila osnivanje nove tvrtke s većim utjecajem hrvatskih kadrova, tvrdeći da je riječ o zaštiti nacionalnih interesa. Politička prepucavanja potpuno su zasjenila stratešku važnost projekta, premda su ga Sjedinjene Države označile ključnim za smanjenje europske ovisnosti o ruskim energentima.
U međuvremenu, opasnost od prekida dotoka plina raste. Rusija je Srbiji – preko koje jedini plinovod ulazi u BiH – jamčila isporuke samo do 31. prosinca. Beograd taj rok doživljava kao pritisak Moskve zbog vlasničkog spora oko Naftne industrije Srbije. Ako se slavina zatvori Srbiji, Bosna i Hercegovina ostaje bez jedine opskrbne rute.
Sustav ne može izdržati zamjenske scenarije
„Ako do 2027. donesu odluku da ruski plin više ne može ulaziti, a nama za Južnu interkonekciju treba pet godina, što će se dogoditi? Može doći do energetskog kolapsa zemlje”, upozorio je direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić. Tvrtka godišnje uvozi oko 200 milijuna prostornih metara plina, a potrebe su znatno veće.
Bez plina bi se građani i industrija morali osloniti na električnu energiju, no postojeća elektroenergetska mreža ne može podnijeti takav teret. Alternativa u vidu krutih goriva značila bi drastičan porast onečišćenja zraka – problem koji već desetljećima pogađa veće bh. gradove.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš ističe da je „u ovom trenutku nemoguće” da BiH slijedi plan EU-a REPowerEU i do kraja 2027. potpuno prekine uvoz ruskog plina.
Vrijeme, međutim, curi. Čak i da radovi na Južnoj interkonekciji krenu odmah, optimistične procjene govore o najmanje pet godina do puštanja plina. Svaka daljnja politička blokada samo povećava rizik da Bosna i Hercegovina 2027. dočeka u plinskom – i energetskom – slijepom crijevu.