Najavljene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i pratećeg prostornog zakonodavstva ponovno su u prvi plan izbacile kronični hrvatski problem – bespravnu gradnju.
Prema nacrtu izmjena, zahtjevi za legalizaciju moći će se podnositi za sve objekte koji su nedvojbeno podignuti do 21. lipnja 2011. i vide se na ortofoto kartama Državne geodetske uprave snimljenima na taj dan. Najveća novost jest potpuni izostanak roka: procedura se otvara „na neodređeno”, čime se ukida pritisak posljednjeg vlaka, karakterističan za dva prethodna legalizacijska kruga (posljednji je zaključen sredinom 2018.).
Dok graditelji pozdravljaju mogućnost trajnog rješavanja imovinskopravnog statusa, kritičari upozoravaju na poruku nekažnjavanja. Podsjećaju da za izvršenje rješenja o uklanjanju bespravnih objekata ionako vrijedi desetogodišnja zastara, što tijelima nadležnima za rušenje nerijetko služi kao izlika za nepostupanje. Novi model legalizacije, strahuju, mogao bi dodatno potaknuti "gradnju pa legalizaciju" kao prešutno prihvaćenu praksu.
Vlada, pak, tvrdi da se izmjenama želi rasteretiti općinsko i trgovačko sudstvo od sporova oko statusa objekata izgrađenih prije 2011. te ubrzati ulaganja, osobito u ruralnim sredinama gdje je dokumentacija nerijetko nepotpuna. Kako god bilo, najavljene promjene sigurno će probuditi interes tisuća građana čije su kuće i vikendice ostale izvan prethodnih legalizacijskih rokova.