Dok Bruxelles raspravlja o postupnom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem do 2035., europski upravitelji autocesta tvrde da se klimatski ciljevi neće ostvariti bez – samih cesta.
Europska udruga operatora cestovnih objekata s naplatom cestarine (ASECAP), koja okuplja 130 koncesionara na više od 82 000 kilometara autocesta, poručuje: „Neće biti zelenih automobila na crnim cestama.” U svojem najnovijem radnom dokumentu poziva na sistemski zaokret – od gradnje i održavanja do digitalnog upravljanja – kako bi same prometnice postale pokretač, a ne kočnica klimatske politike.
Ključni naglasci ASECAP-a:
• Ceste su najveći pojedinačni izvor emisija stakleničkih plinova u EU-u – oko četvrtine ukupnog europskog otiska i gotovo tri četvrtine svih prometnih emisija.
• Modernizacija traži ulaganje jednako petini sadašnje vrijednosti mreže, što državni proračuni ne mogu sami podnijeti.
• Rješenje vide u načelima „plaća korisnik, plaća zagađivač” koja su već ugrađena u zakonodavstvo EU-a putem Direktive o Eurovinjeti. Naplata cestarine tako bi istodobno financirala dekarbonizaciju i internalizirala trošak onečišćenja.
• Udruženje traži da se sustavi naplate i inteligentni transportni sustavi (ITS) uvrste u taksonomiju održivih ulaganja EU-a, čime bi se otvorio priljev privatnog kapitala.
Što podrazumijeva „zelena cesta”?
– korištenje niskougljičnih materijala i recikliranog asfalta; – ugradnju solarnih panela, vjetroturbina te indukcijskih punjača uz prometnice; – digitalno upravljanje prometom radi smanjenja gužvi i potrošnje energije; – prilagodbu za električna i vodikova vozila te visokoučinkovite kolektivne oblike prijevoza.
Primjeri državnih zaokreta pokazuju rizik: Španjolska je 2021. ukinula cestarine na više od 1 000 km autocesta, što je, prema ASECAP-u, rezultiralo gušćim prometom, većim emisijama i višim troškovima održavanja koje sada snosi državni proračun.
Udruženje stoga upozorava da „besplatne” ceste zapravo nisu besplatne – trošak se samo seli s korisnika na porezne obveznike, uz dodatni teret za okoliš i propuštenu priliku za inovacije.
Dekarbonizacija prometnica, naglašavaju, nije samo ekološko, nego i socijalno pitanje. Preuređene prigradske koridore s kolnim trakama za vozila visoke popunjenosti, ekspresne autobuse i autonomne shuttle linije vide kao način da se smanji prometno zagušenje i poveća dostupnost prijevoza u slabije opskrbljenim regijama.
Poruka europskih koncesionara je nedvosmislena: ako Europa želi klimatsku neutralnost do 2050., mora ulagati u bolje, sigurnije i zelenije ceste – a bez cestarina to neće biti moguće.