Gotovo svaki deseti stanovnik Europske unije vjeruje da je korupcija sveprisutna, no u Hrvatskoj je taj dojam gotovo općeprihvaćen: prema najnovijem Eurobarometru čak 92 % građana smatra da je korupcija raširen problem, a 60 % kaže da ih pogađa u svakodnevnom životu. Europski prosjek daleko je niži – 68 odnosno 27 %.
Unatoč tome, malo tko se odlučuje prijaviti nepravilnosti. Građani najčešće odustaju jer ne vjeruju da mogu prikupiti dokaze, sumnjaju da će krivci biti kažnjeni ili smatraju da trud jednostavno nije vrijedan rezultata.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da bi to mogla promijeniti samo stvarno učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti – takozvanih zviždača. „Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti važan je za zviždače, ali i za sve nas koji živimo u Hrvatskoj”, ističe, napominjući da upravo on omogućuje razotkrivanje korupcije i drugih nezakonitosti koje ugrožavaju javni interes.
Zakon se trenutačno dorađuje, no pravobraniteljica ocjenjuje da predložene izmjene, iako donose poboljšanja, neće biti dovoljne bez jasnog plana provedbe i značajnog jačanja kapaciteta svih institucija uključenih u postupak.
Ključne točke na koje upozorava:
• Besplatna pravna pomoć – Sekundarna pravna pomoć (odvjetnik) danas se odobrava samo onima čiji mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi 441 euro, a ukupna imovina 26 486 eura. Takvi su pragovi, kaže, previsoki za mnoge prijavitelje koji nakon otkaza ili sudskih tužbi ostaju bez financijske sigurnosti.
• Psihosocijalna podrška – Iako zakon već predviđa emocionalnu potporu, pravobraniteljica traži proširenje na sveobuhvatnu psihosocijalnu pomoć, jer se zviždači često suočavaju s pritiscima koji ugrožavaju njihovo zdravlje i privatni život.
• Operativni kapaciteti – Novost je mogućnost da se nepravilnosti neposredno prijave policiji ili državnom odvjetništvu. Sve će te prijave završiti i kod institucije pučke pravobraniteljice kao vanjskog prijavnog kanala. „To može značiti i na tisuće novih predmeta koje ćemo morati obraditi”, upozorava Šimonović Einwalter i podsjeća da je samo MUP prošle godine evidentirao 4 046 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, od čega 601 korupcijsko kazneno djelo.
• Edukacija i rokovi – Potrebno je dodatno školovati policijske službenike, tužitelje i suce koji primjenjuju zakon te im osigurati uvjete za postupanje u propisanim rokovima.
Bez političke volje nema promjene
Pravobraniteljica naglašava da borba protiv korupcije nadilazi usklađivanje s međunarodnim standardima; ona je test stvarne političke volje. „Bez podrške države, prijavitelji nepravilnosti će šutjeti. A kad oni šute, svi gubimo”, poručuje.
Europska statistika pokazuje da je Hrvatska i dalje iznimka po percepciji korupcije, a učinak novih zakonskih rješenja ovisit će upravo o tome hoće li država zviždačima ponuditi ono najvažnije – sigurnost da neće ostati sami kad dignu glas.
