Švicarska je u petak s Washingtonom dogovorila neobvezujući okvir kojim bi američka uvozna carina na švicarsku robu pala sa sadašnjih 39 na 15 posto, a zauzvrat bi švicarske tvrtke tijekom idućih godina uložile oko 200 milijardi dolara u proširenje proizvodnje u Sjedinjenim Državama.
Ministar gospodarstva Guy Parmelin poručio je da Bern „nije prodao dušu vragu” i da je dogovor za Švicarsku povoljan jer domaće kompanije već neko vrijeme planiraju pojačati prisutnost na američkom tržištu. "Zadovoljan sam postignutim", rekao je Parmelin, ističući da dogovor izjednačava položaj Švicarske s onim što je Europska unija već osigurala u vlastitom aranžmanu sa SAD-om.
Industrijska udruženja pozdravila su smanjenje carina, tvrdeći da se švicarske tvrtke sada mogu ravnopravnije natjecati s konkurencijom iz EU-a. Oporbene stranke, međutim, upozoravaju na ustupke koje Bern nudi Washingtonu te kritiziraju netransparentnost pregovora. Dio kritika usmjeren je i na ulogu velikih korporacija – među njima i proizvođača luksuznih satova – koje su lobirale u Washingtonu za olakšice.
Dogovor još nije pravno obvezujući; aktivacija niže carinske stope očekuje se „u roku od nekoliko dana ili tjedana”, no potpun tekst sporazuma morat će proći parlamentarnu proceduru, a vrlo je izvjestan i referendum. Švicarska nije članica EU-a pa samostalno vodi trgovinsku politiku.
Američka administracija, prema informacijama iz Berna, zauzvrat traži smanjenje švicarskih carina na američke proizvode i uklanjanje necarinskih zapreka. Washington želi i brže smanjenje švicarskog trgovinskog viška koji je 2024. iznosio 38,3 milijarde dolara, a do srpnja ove godine narastao na 55,7 milijardi dolara.
Iako kritičari dogovor vide kao ustupak u kampanji američkog predsjednika Donalda Trumpa za „recipročne” carine, Vlada u Bernu uvjerena je da će ukidanje gotovo dvije trećine sadašnje carinske stope ojačati konkurentnost švicarskog izvoza bez odricanja od ključnih interesa.
