Njemačka vlada pod vodstvom kancelara Friedricha Merza pokrenula je ambiciozan plan za izgradnju novih plinskih elektrana ukupne snage oko 20 gigavata do 2030., što je dvostruko više od ranijih ciljeva. Vladajuća koalicija konzervativnog CDU-a i socijaldemokratskog SPD-a tvrdi da je pouzdana i cjenovno prihvatljiva energija nužna za oporavak posrnulog gospodarstva i zaštitu industrijskog sektora.
Ministrica gospodarstva i energije Katherina Reiche – nekadašnja direktorica energetskog poduzeća – poručila je da se „mora djelovati vrlo brzo” kako bi se očuvala „visoka sigurnost opskrbe”. Plinske će elektrane služiti kao pričuva kada Sunce ne sja ili nema dovoljno vjetra, nakon što je Njemačka ugasila nuklearne blokove, a planira postupno napustiti i ugljen.
Podupiratelji ističu da je prirodni plin manje štetan od ugljena te može premostiti razdoblje dok se udio obnovljivih izvora – koji je 2024. dosegnuo oko 55 % – ne povisi na zakonski zadanih 80 % do 2030. godine. Kritičari, međutim, upozoravaju na „dramatičan klimatski korak unatrag” i na moguće poskupljenje električne energije zbog državnih poticaja za nove plinske kapacitete.
Ekološki aktivisti i Zeleni, koji nisu dio nove koalicije, oštro se protive projektu. Peticiju organizacije Campact protiv Reicheine politike već je potpisalo više od 380 000 građana. Skepsa dolazi i iznutra: udruženje klimatološki orijentiranih članova CDU-a, Climate Union, upozorava da bi plan mogao nepotrebno opteretiti proračun.
Think-tank Agora Energiewende procjenjuje da je za sigurnost opskrbe do kraja desetljeća potrebno najviše 10 gigavata novih plinskih kapaciteta. Voditelj programa za električnu energiju Philipp Godron tvrdi da bi to bilo dovoljno čak i kad se planirano ugase sve termoelektrane na ugljen.
Dodatne dileme odnose se na rokove i europske procedure: Europska komisija još mora odobriti model potpora, a Berlin vodi „daleko odmakle” razgovore o natječajima za „znatan dio” postrojenja, priopćilo je ministarstvo. Svi budući pogoni, dodaju, morat će biti „dugoročno dekarbonizirani”, primjerice prelaskom na zeleni vodik, kako bi se ispunili njemački i europski klimatski ciljevi do 2045.
