Njemački Bundestag izglasao je u četvrtak novi zakon koji bi trebao povećati otpornost ključne infrastrukture, potaknut porastom napetosti s Rusijom i sve učestalijim sabotažama.
Zakon prvi put obvezuje oko 1 700 operatora – od elektroprivrede i vodoopskrbe do velikih trgovačkih lanaca – da pojačaju fizičko osiguranje, uvedu alarmne sustave, redovito provode procjene rizika i o incidentima izvještavaju unutar 24 sata. Riječ je o postrojenjima koja opslužuju najmanje 500 000 ljudi u sektorima energije, vode, hrane, zdravstva, prometa, IT-a, telekomunikacija, financijskih usluga i gospodarenja otpadom.
„Njemačka nije u ratu, ali smo meta hibridnog ratovanja – sabotaže, špijunaže, agresije stranih sila, terorizma”, poručio je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt pred zastupnicima, naglasivši prijelaz s „transparentnosti prema većoj otpornosti”.
Podsjetnik iz ledenog Berlina
Posljednje upozorenje stiglo je početkom zime, kada je krajnje lijeva skupina „Vulkangruppe” zapalila visokonaponski kabel i na gotovo tjedan dana ostavila desetke tisuća kućanstava bez grijanja i struje. Vlada je ovoga tjedna raspisala nagradu od milijun eura za informacije koje bi dovele do uhićenja počinitelja.
Napad je otkrio domino-efekt: nestanak struje srušio je mobilne mreže, daljinsko grijanje pa čak i lokalni željeznički promet. Upravo zato zakon nalaže dodatnu zaštitu osjetljivih podataka, primjerice karata elektroenergetske mreže, koje su dosad bile javno dostupne.
Različite reakcije
Sigurnosni stručnjaci uglavnom pozdravljaju novi paket, no dio opozicije ga smatra zakašnjelim. Zastupnik Zelenih Konstantin von Notz ocijenio je odgovor vlade „potpuno nedostatnim” i „prekasnim”, upozorivši da Njemačka „još uvijek miljama zaostaje za prijeko potrebnom jedinstvenom zaštitom infrastrukture”.
Ministar obrane Boris Pistorius upozorio je pak na „sve veći broj hibridnih napada u Europi – od prekida podmorskih kabela do bespilotnog izviđanja i kampanja dezinformiranja”. Privatne tvrtke već trpe posljedice geopolitike kroz poremećaje lanaca opskrbe, cijena energije i kibernetičke sigurnosti, dodao je.
Poslovna udruženja strahuju od opsežnih novih prijava i visokih kazni za nepoštivanje rokova. Prema zakonu, operatori moraju unutar mjesec dana dostaviti detaljno izvješće, a zaposlenike redovito obučavati kroz vježbe i podizanje svijesti.
Otpornost važna kao i vojska
Istraživač Daniel Hiller s Fraunhoferova instituta podsjeća da su suvremeni sustavi „toliko veliki, složeni i međusobno ovisni” da ih nije moguće potpuno zaštititi, pa je ključno planirati rezerve i alternativne pravce. Sabrina Schulz iz Inicijative za energetsku sigurnost smatra da „ne možeš spriječiti sve – važnija je redundantnost nego utvrđivanje postojećih objekata”.
Dok kancelar Friedrich Merz obećava pretvoriti Bundeswehr u najveću konvencionalnu vojsku Europe, Schulz dodaje da je izgradnja infrastrukturalne otpornosti „barem jednako važna kao tenkovi i dronovi, ako ne i više”.