Njemački kancelar Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni posljednjih mjeseci sve glasnije guraju deregulacijsku agendu koja, upozoravaju stručnjaci, izravno ugrožava ključne elemente Europskog zelenog plana.
Na industrijskom summitu u Antwerpenu, gdje je britanski industrijalac Sir Jim Ratcliffe privukao pozornost ksenofobnim istupom o migrantima, ponovno je otvoreno pitanje ublažavanja pravila europskog sustava trgovanja emisijama (ETS). Taj je mehanizam od 2005. znatno snizio emisije stakleničkih plinova i potaknuo ulaganja u čistu tehnologiju, no Merz je pokazao razumijevanje za zahtjeve velikih kompanija da se pravila „olabave”.
- Slabiji ciljevi do 2040.: čelnici su već odobrili smanjenje ukupnih ambicija za smanjenje emisija do sredine idućeg desetljeća.
- Odgoda zabrane motora s unutarnjim izgaranjem: planirana zabrana prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2035. razvodnjena je lobiranjem Berlina i Rima.
- Razvodnjena korporativna izvješća o održivosti: obveze transparentnosti tvrtki prema okolišu dodatno su popustile.
Meloni već dugo Bruxellesove klimatske zahtjeve naziva „zelenim ludostima”, a u Merzu je pronašla utjecajnog saveznika sklonog deregulaciji. Kritičari upozoravaju da bi zajednički pritisak Berlina i Rima mogao označiti zaokret EU-a s puta prema klimatskoj neutralnosti.
Bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi poručuje da europsku konkurentnost može osigurati samo kontinuirano ulaganje, dijelom financirano zajedničkim zaduživanjem i ambicioznom zelenom industrijskom strategijom. Upozorava da „puko rezanje pravila” nije odgovor na kinesku tehnološku ofenzivu niti na rastuću energetsku nesigurnost potaknutu ratom u Ukrajini.
Merz priznaje da bi pojednostavljivanje birokratskih procedura moglo ubrzati rast, no njegovo i Melonijino povjerenje u deregulaciju – potkrijepljeno intenzivnim korporativnim lobiranjem – prema kritičarima prijeti pretvoriti „prijelaz na nulu” u još jednu odgođenu europsku ambiciju.
Dok bivši američki predsjednik Donald Trump najavljuje nastavak opstrukcije globalnih klimatskih napora, ulogu klimatskog predvodnika sada više nego ikada preuzima Europa. Protivnici slabljenja zelenog plana stoga pozivaju Bruxelles i države članice da „ustanu i zbroje redove” prije nego što deregulacijski val trajno potopi najveći kontinentni klimatski projekt dosad.
