BERLIN – Njemačko strpljenje s Parizom oko izgradnje budućeg europskog borbenog aviona FCAS, vrijednog oko 100 milijardi eura, ozbiljno je na kušnji. Ako se do kraja godine ne postigne dogovor s Francuskom, Berlin razmatra radikalni zaokret: priključivanje novih partnera poput Švedske ili Ujedinjenog Kraljevstva, pa čak i nastavak projekta bez Pariza.
FCAS (Future Combat Air System) pokrenut je 2017. kako bi do 2040. zamijenio francuski Rafale i njemačko-španjolski Eurofighter Typhoon. Projekt, kojega trenutno nose Francuska, Njemačka i Španjolska, predviđa cijeli „sustav sustava” – od potpuno novog lovca preko bespilotnih letjelica do umrežene digitalne „oblake”.
No višegodišnje trzavice između francuskog Dassaulta i Airbusa, zaduženog za njemački dio posla, eskalirale su u ozbiljan zastoj. Prema navodima sudionika razgovora u Berlinu, njemačko Ministarstvo obrane prošloga je tjedna zatražilo od Airbusa da razradi pričuvne scenarije koji uključuju:
• tješnju suradnju sa Švedskom, čiji Saab ima snažno iskustvo u elektronici i lakim zrakoplovnim konstrukcijama; • ulazak Ujedinjenog Kraljevstva, koje vodi konkurentski program GCAP preko BAE Systemsa; • ili nastavak projekta isključivo s Madridom, bez francuske industrije.
Njemački zapovjednici zračnih snaga o mogućim potezima već su informirali zastupnike Bundestaga. Socijaldemokrat Andreas Schwarz upozorava da vrijeme istječe: „Na kraju će Bundestag morati reći: 'Treba li nam taj avion ili ne’”, istaknuo je, podsjećajući da serijska proizvodnja još nije ni započela, a „mnogo nepredviđenih problema” tek čeka iza ugla.
Francusko-njemački rok do prosinca U srpnju su Pariz i Berlin dogovorili da će na jesen pokušati izgladiti razlike i do kraja godine odlučiti prelazi li FCAS u tzv. Fazu 2, u kojoj se mora izraditi demonstrator zrakoplova. Otvaranje projekta novim partnerima značilo bi potpuni zaokret u dosadašnjoj strategiji.
Njemačku osobito ljuti francuski zahtjev za dominacijom nad radom na glavnom borbenom sustavu. Dok su mediji tijekom ljeta objavili da Dassault traži i do 80 % posla na programu, službeni Pariz to poriče, ali priznaje da želi jače ovlasti odlučivanja kako bi se izbjegla stalna usklađivanja s Airbusom i španjolskom Indrom.
Glasnogovornik kancelara Friedricha Merza, Stefan Kornelius, poručio je pak kako Berlin neće odstupiti od ugovorenog načela jednakog trodiobnog udjela: „Raspodjela tereta i posla u ovom projektu mora biti u skladu s ugovorom”, naglasio je, dodavši da između Berlina i Madrida „nema nesuglasja”.
Merz je ovoga tjedna u Madridu razgovarao s premijerom Pedrom Sánchezom. Obojica su ocijenila da je „trenutačna situacija nezadovoljavajuća” i da rješenje mora stići „što je prije moguće”.
Švedska u Berlinu, Pariz u političkoj previranju Interes Berlina za švedsku opciju pojačan je i skorim dolaskom švedskog ministra obrane Påla Jonsona u njemačku prijestolnicu. Švedska je nedavno napustila britanski GCAP i teoretski bi mogla donijeti ekspertizu Saaba u FCAS.
Istodobno, u Parizu traju politička previranja. Nakon što je vlada bivšeg premijera Françoisa Bayroua pala na izglasavanju nepovjerenja, čelno mjesto preuzeo je Sébastien Lecornu, ranije ministar oružanih snaga i ključni pregovarač FCAS-a. Berlin sada prati hoće li Lecornu iskoristiti svoj novostečeni utjecaj za kompromis ili će zauzeti tvrđu liniju Dassaulta.
Dok formalna odluka o „Planu B” još nije donesena, poruka iz Berlina jasna je: ako se industrijski čvor ne razriješi, Njemačka neće dopustiti da projekt od strateške važnosti ostane taocem sporova preko Rajne.
