BERLIN – Njemačka vlada priprema sporazum s talibanskim vlastima kako bi ubrzala prisilne povratke afganistanskih državljana, ponajprije onih osuđenih za kaznena djela, iako Taliban u Berlinu nema službeno diplomatsko priznanje.
Prema riječima ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta, „vrlo će se brzo sklopiti dogovor koji će nam omogućiti redovite letove za repatrijaciju”. Službenici njegova ministarstva već su održali „tehničke razgovore s vlastima u Kabulu”, a prvi cilj je deportacija osoba pravomoćno osuđenih u Njemačkoj. Vlada ipak ne isključuje mogućnost da kasnije bude vraćen i širi krug Afganistanaca bez zaštićenog statusa.
- Prvi letovi već su obavljeni: lani je pod bivšim kancelarom Olafom Scholzom vraćena jedna skupina, a ovoga ljeta još 81 osuđeni Afganistanac. Oba puta posredovao je Katar, no sada Berlin prelazi na izravne kontakte s Kabulom.
- Talibani u njemačkim konzulatima: kako bi se lakše izdavale putne isprave i koordinirali letovi, Njemačka je dopustila dvojici talibanskih dužnosnika da preuzmu rad u afganistinskim konzulatima u Berlinu i Bonnu – prva je to takva odluka u Europskoj uniji.
- Potencijalni domino-efekt: Beč i Bruxelles već hvale „njemački model” i razmatraju pridruživanje zajedničkim letovima.
Talibanska strana zadovoljno trlja ruke. Glasnogovornik afganistanskog ministarstva unutarnjih poslova Abdul Mateen Qani izjavio je da su se razgovori s visokim njemačkim izaslanikom odvijali „u ugodnoj atmosferi” te poručio: „Afganistanski građani koji čine zločine u drugim zemljama osobno su odgovorni, ali predstavljaju i afganistanski narod.” Po dolasku u Kabul, dodao je, deportirani će biti procesuirani „prema šerijatskom pravu”.
Rizici i kritike • Organizacije za ljudska prava i Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi povratak u zemlju u kojoj vlada Taliban mogao značiti izlaganje progonu, mučenju ili drugom nečovječnom postupanju, što krši načelo zabrane refoulementa. • Hamid Nangialay Kabiri, dosadašnji šef konzulata u Bonnu, podnio je ostavku nakon dolaska talibanskih dužnosnika. Upozorava da se u konzulatu čuva biometrijska baza s podacima Afganistanaca iz više od 20 država te informacije o evakuiranim protivnicima režima. „Pristup tim evidencijama omogućio bi Talibanu da locira neistomišljenike i njihove obitelji”, tvrdi Kabiri. • Profesor William Maley podsjeća da Taliban u pregovorima „prvo nešto dobije, a potom traži još”, pa procjenjuje da bi Berlin mogao „opeći prste”.
Zaokret konzervativne vlade Kancelar Friedrich Merz, suočen s rastom desno-populističke Alternative za Njemačku, ističe čvršću migrantsku politiku kao prioritet. Njegova Unija se pritom odmiče od humane linije Angele Merkel, koja je 2015. otvorila vrata stotinama tisuća izbjeglica. Sadašnji zaokret donosi realpolitik u kojem Njemačka Talibanu, de facto izoliranom na svjetskoj sceni, pruža tračak međunarodnog legitimiteta – zauzvrat dobiva mogućnost da nevladine zrakoplove pretvori u charter letove za Kabul.
Talibani već najavljuju da će na ambasadama i konzulatima podići crno-bijelu zastavu Islamskog Emirata. Hoće li se i koliko europskih država pridružiti njemačkoj inicijativi, pitanje je koje u Bruxellesu izaziva podjednako diplomatskog opreza i političkog pritiska. Za sada je jedno sigurno: migracijska politika EU ulazi u novu, kontroverznu fazu, a Berlin je – prvi u redu.
