BERLIN – Europske pregovore o zakonu koji bi pružatelje usluga poput WhatsAppa i Signala obvezao na masovno skeniranje privatnih poruka za otkrivanje materijala seksualnog zlostavljanja djece (CSAM) ponovno je zakočila Njemačka, podijeljena između zaštite djece i prava na privatnost.
EU-ovi veleposlanici raspravljali su o prijedlogu u srijedu, no napretka nije bilo, pa se razgovori odgađaju najmanje do prosinca. Danska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, uz snažnu potporu Francuske, željela je dogovor već sljedeći tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova u Luxembourgu, ali je točka skinuta s dnevnog reda.
Glavna prepreka dolazi iz Berlina. Njemačka je povijesno osjetljiva na pitanja nadzora, a o prijedlogu je podijeljena i sama trostranačka vlada:
• ministrica pravosuđa Stefanie Hubig na mreži X poručila je da se Njemačka „will not agree” na masovno skeniranje; • u Ministarstvu unutarnjih poslova, koje vodi pregovore, zasad šutnja; • unutar stranaka vladajuće koalicije i oporbe stavovi se razilaze. Digitalni glasnogovornik CDU-a Ralph Brinkhaus kaže da je „very dissatisfied“ s trenutačnim prijedlogom, dok stranački kolega Günter Krings smatra da je zakon „good and long overdue”. CDU-ov zastupnik Jens Spahn otvoren je za kompromis sve dok se ne ugrozi „the security and confidentiality of individual communications”.
Koalicijski partneri iz SPD-a okrenuli su se protiv. Istaknuti članovi Carmen Wegge i Johannes Schätzl poručuju da se prijedlog mora „clearly“ odbaciti jer bi „deeply interfere in the fundamental right of confidential communication”. Njemački državni povjerenici za zaštitu podataka također su vladi preporučili odbijanje.
Podjele se protežu i ostatkom Unije: dok neke prijestolnice traže brzu zaštitu djece, druge strahuju od narušavanja enkripcije i kibernetičke sigurnosti. No bez njemačke podrške teško je osigurati kvalificiranu većinu koja bi prijedlog pretvorila u zakon.
Protupritisak pojačava i intenzivna kampanja građanskog društva; kritičari zakon nazivaju „kontrolom čavrljanja” i upozoravaju na mogućnost masovnog državnog nadzora. Tehnološke tvrtke, među njima i WhatsApp, X i Signal, u posljednjim su danima objavile izjave protiv prijedloga.
Budući da do dogovora nije došlo, Vijeće će se prijedlogom ponovno baviti tek na idućim sastancima, najranije u prosincu. Hoće li do tada Berlin pronaći jedinstveni stav, ostaje ključno pitanje za sudbinu cijelog zakona.