Belgijska kraljica Mathilde iskoristila je simpozij u Bruxellesu posvećen smanjenju pretilosti i bolesti povezanih s prehranom kako bi pozvala na „ambicioznu i uključivu” strategiju koja će zamijeniti dosadašnji, fragmentirani pristup.
„Smanjenje stope pretilosti i nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa tipa 2 ili određenih vrsta raka postalo je nacionalni i međunarodni imperativ”, naglasila je kraljica, upozorivši da ti poremećaji „značajno opterećuju zdravstvene proračune država”. Pozvala je na politiku „usmjerenu na cjelokupno stanovništvo, bez stigme i isključivanja”, podsjećajući da prehrana izravno utječe na kvalitetu života, samopoštovanje i socijalnu uključenost.
Brojke koje zabrinjavaju
Ravnateljica Uprave za životinje, biljke i hranu saveznog ministarstva zdravstva Mieke Walravens iznijela je crni presjek stanja:
- 49 % Belgijaca ima prekomjernu tjelesnu težinu.
- 18 % živi s pretilošću.
- 57 % stanovništva ima povišen opseg struka, što povećava rizik od srčanih bolesti, masne jetre i dijabetesa tipa 2.
Udjeli rastu s godinama – od jednog od petero djece do više od 70 % starijih osoba – pa Walravens upozorava da će, nastavi li se trend, broj slučajeva pretilosti rasti i nakon 2030. Posebno su pogođene socijalno ranjive skupine: „Smanjivanje tih bolesti pitanje je zdravlja, ali i društvene pravednosti.”
Ministar zdravstva Frank Vandenbroucke priznao je da Belgijci svakodnevno premalo konzumiraju voće i povrće, a previše proizvoda s visokim udjelom soli, šećera i masti. Država je već pokrenula program za dječju pretilost, ali ministar traži širi zaokret: „‘Zdravlje u svim politikama’ mora postati obvezujuće načelo, od mobilnosti i obrazovanja do poljoprivrede i poreza.” Upozorio je da se novim lijekovima protiv debljine ne smije pristupati kao čarobnoj piluli: „Treba ih promatrati unutar cjelovitog pristupa u kojem je stil života jednako važan.”
Zajednička odgovornost
Čelnik savezne službe za zdravlje, sigurnost hrane i okoliš Dirk Rademakers istaknuo je da trajni zaokret zahtijeva mobilizaciju svih aktera: „Svatko ima dio odgovornosti – pojedinci, prehrambena industrija, sustav financijskih poticaja.” Kao ključne poluge naveo je škole i dostupnost cijenom prihvatljivih, zdravih namirnica: „Ultra-prerađena hrana je jeftina. Ako želimo da ljudi biraju zdravo, to im moramo olakšati.”
Regionalni direktor WHO-a Hans Kluge podsjetio je da je Belgija među deset europskih zemalja koje su dosegle cilj smanjenja prijevremene smrtnosti od nezaraznih bolesti do 2025., ali je pad sprječivih smrti sporiji od pada onih koje se mogu liječiti. „Prevencija je isplativija od terapije”, poručio je, pozvavši na snažnija ulaganja.
Walravens je zaključila da su rješenja poznata – od poboljšanja ponude hrane i regulacije marketinga do ranog obrazovanja – no potrebni su „volja, koherencija i hrabrost”. Kraljica Mathilde dodala je da je riječ o kolektivnom izazovu koji uključuje politike, struku, škole, obitelji i prehrambenu industriju. Ministar Vandenbroucke najavio je brzu konkretizaciju: „U idućim tjednima moramo prijeći na odlučne, ambiciozne i usklađene poteze.”