Belgijska vlada otvoreno sumnja u najavljeni plan Europske komisije da se gotovina zarađena na zamrznutoj imovini ruske središnje banke iskoristi za novi, tzv. „reparacijski zajam” Ukrajini.
Ranije ovog mjeseca predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predložila je da se kamate i ostali prinosi na približno 210 milijardi eura ruskih deviznih rezervi, blokiranih u Uniji nakon invazije na Ukrajinu 2022., pretvore u hitnu financijsku potporu Kijevu. Ideja je da bi Ukrajina taj zajam vraćala tek kada Moskva isplati ratnu odštetu.
No belgijski potpredsjednik vlade i ministar financija Vincent Van Peteghem poručio je uoči sastanka ministara financija EU-a u Kopenhagenu da bi prijedlog mogao predstavljati „de facto konfiskaciju”, što bi, kako kaže, bilo protuzakonito i moglo ugroziti financijsku stabilnost eurozone. „Puno je još nejasnoća i rizika. Ostajem skeptičan”, naglasio je Van Peteghem.
Belgija je ključna jer se čak oko 190 milijardi eura ruskih sredstava nalazi u briselskom klirinškom sustavu Euroclear. Zajedno s Francuskom i Njemačkom, Bruxelles se dosad protivio izravnom oduzimanju imovine, što podržava veći dio istočnoeuropskih članica.
Na istoj liniji opreza bila je i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, koja je na konferenciji za medije zatražila pisani prijedlog: „Samo tako možemo procijeniti mehanizam okidača, obveze i potencijalne izloženosti te provjeriti poštuje li se međunarodno pravo i suverenitet eura.”
EU povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis istaknuo je da plan ne znači konfiskaciju, nego korištenje novca nastalog tijekom zamrzavanja sredstava. Ipak, priznao je da među državama članicama ne postoji jednoglasje o oduzimanju ruske imovine.
Upitana je li riječ o zamjeni potraživanja na gotovinu potraživanjem na euroobveznice, Lagarde je isto pitanje izravno postavila Dombrovskisu – odgovor je ostao neizravan.
Kasnije u petak von der Leyen je najavila da će detaljan prijedlog „uskoro” stići pred Vijeće te naglasila: „Sama imovina neće biti dirnuta.”