Belgijski Antwerpen, jedna od najvećih europskih luka, postao je glavni ulaz kokaina na Stari kontinent. Zapljene su 2022. skočile na rekordnih 110 tona – gotovo 20 tona više nego godinu prije – čime je luka prestigla nizozemski Rotterdam. Unatoč impresivnim brojkama, carinski dužnosnici procjenjuju da presretnu tek 10 do 40 % stvarnih pošiljki.
Pod morem kontejnera krije se logistički sustav koji spaja južnoameričke kartele, afričke posrednike i europske dilere. Droga iz Kolumbije, Perua i Ekvadora putuje u regularnim brodskim teretima, često preko zapadne Afrike ili Kariba kako bi se prikrilo podrijetlo. Nakon pristajanja aktiviraju se tzv. extractor ekipe – mahom maloljetnici koje bande angažiraju da u minutama otvore kontejnere, izvuku drogu i ponovno ih zapečate prije dolaska inspekcije.
Prilagodba krijumčara na strože kontrole vidljiva je i u statistici: prosječna zaplijenjena pošiljka kokaina u prvoj polovici ove godine pala je na 204 kilograma, gotovo dvostruko manje nego lani, ali se broj zaplijena popeo na 82. Sličan obrazac pojavljuje se i kod heroina, kanabisa i sintetičkih droga čiji se prekursori sve češće šalju zračnim ili čak poštanskim putem.
Tržište kokaina u Europi procjenjuje se na 11,6 milijardi eura, a kanabisa na 12,1 milijardu. Takvi iznosi hrane pranje novca, korupciju i pribavljaju kriminalcima utjecaj unutar luka, policije pa i pravosuđa. Dramatično upozorenje stiglo je od suca koji je zbog prijetnji četiri mjeseca živio pod zaštitom: Belgija riskira pretvaranje u „narkodržavu”.
Nasilje se više ne zadržava na dokovima. U Bruxellesu je tijekom protekle godine zabilježeno 57 pucnjava, od čega 20 samo tijekom ljeta, ponajviše u četvrtima Molenbeek i Anderlecht. Grad sada ima stopu ubojstava od 3,19 na 100 000 stanovnika, jednu od najviših u Europskoj uniji. „Organizirani kriminal više nije ograničen na luke. Sada ga osjećamo u svakom dijelu grada”, upozorava javni tužitelj Julien Moinil.
Europske i belgijske vlasti pokušavaju odgovoriti novom strategijom protiv trgovine drogom, strožim nadzorom kemijskih prekursora i planiranim spajanjem šest briselskih policijskih zona. Ipak, krijumčarske mreže ostaju korak ispred, osnivaju fiktivne tvrtke, koriste kriptiranu komunikaciju i vrbuju lučke radnike. U prvoj polovici godine u Antwerpenu je oduzeto 16,7 tona kokaina – brojka koja, prema analitičarima, predstavlja tek vrh ledenog brijega.