Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot upozorio je da bi konfiskacija oko 200 milijardi eura ruskih deviznih rezervi zamrznutih u Europskoj uniji mogla „prouzročiti strašni sistemski šok na svim europskim financijskim tržištima” i narušiti vjerodostojnost eura.
Glavnina blokiranih sredstava – procjenjuje se na približno 200 – 210 milijardi eura – nalazi se na računima međunarodne depozitne kuće Euroclear u Belgiji, a EU ih je zamrznula nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
„For Belgium, confiscating Russian sovereign assets is not an option,” izjavio je Prévot u intervjuu u Bruxellesu, naglašavajući da bi politički, a ne pravni potez otvorio lančane reakcije i natjerao druge globalne ulagače da povuku sredstva iz Europe.
Europska unija i zemlje G7 već koriste kamate na ta sredstva kao jamstvo za zajam Ukrajini od 50 milijardi dolara, koji se isplaćuje u ratama. Međutim, nekoliko članica traži agresivnije korake – od potpune konfiskacije do ulaganja zamrznute glavnice u rizičniju imovinu kako bi se ostvarili veći prinosi.
Prévot je i tu skeptičan: „We’re not going to take the risk for everyone with a friendly pat on the back, saying we’re counting on you… and if there’s a problem, we’ll provide you with advice or lawyers, but that’s all.” Belgija, upozorio je, mogla bi ostati jedina odgovorna za eventualne gubitke.
Na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova EU u Kopenhagenu oštri belgijski stav podržale su i druge članice, među njima Njemačka, pa se zasad ne očekuje dogovor o novim mjerama. Umjesto toga, Komisija će u narednim mjesecima proučiti dodatne opcije, dok će se Unija usredotočiti na to da sredstva ostanu blokirana sve dok Moskva ne plati ratnu odštetu Ukrajini.
Prévot ponavlja da je nužno „učiniti sve” kako bi se sredstva sačuvala za buduću obnovu Ukrajine, ali Belgija – barem zasad – odbija rizikovati stabilnost europskog financijskog sustava zbog potpunog oduzimanja ruske državne imovine.