Brisel – Stotinu godina od rođenja Patricea Lumumbe, prvog premijera današnje Demokratske Republike Kongo, Belgija istodobno slavi i preispituje vlastitu kolonijalnu prošlost. U novoosnovanom Kongovskom kulturnom centru u Briselu otvorena je izložba „Lumumba sans temps” koja nastoji skrenuti pažnju s brutalne smrti karizmatičnog političara na njegova uvjerenja i borbu za jedinstvo zemlje.
Između idealiziranog portreta stogodišnjeg Lumumbe i mračnih prizora suvremene Kinšase, kustos Dady Mbumba podsjeća: „Lumumba se borio za slobodu, jednakost i jedinstvo – zato ostaje naš suvremenik.” Naziv izložbe poigrava se homonimom na francuskom: sans temps (bezvremenski) zvuči poput cent ans (sto godina), čime organizatori naglašavaju trajnost poruke lidera ubijenog 1961. godine.
No obljetnica je dobila neočekivan pravosudni zaplet. Savezni tužitelj Belgije u lipnju je proslijedio 92-godišnjeg bivšeg diplomata Étiennea Davignona krivičnom sudu u Briselu zbog sumnje na ratne zločine povezane s Lumumbinim ubojstvom. Davignon je 1960. kao 28-godišnji pripravnik poslan u tadašnji Kongo te je jedini preživjeli među deset belgijskih dužnosnika koje je obitelj Lumumba 2011. optužila za sudjelovanje u zavjeri.
Optužnica ga tereti za nezakonito zatočenje, uskraćivanje poštenog suđenja te „ponižavajuće i nečovječno postupanje” prema Lumumbi; namjera ubojstva odbačena je. Davignon sve navode naziva „apsurdnima”. Rođeni aristokrat i bivši potpredsjednik Europske komisije godinama je bio utjecajna figura belgijskog gospodarstva.
„Cilj je sudski proces i istina o onome što se dogodilo, ne samo o ulozi Étiennea Davignona, već o cijelom kriminalnom planu”, izjavio je odvjetnik obitelji Christophe Marchand. Rasprava je zakazana za siječanj 2026., kada će sudac odlučiti hoće li postupak prijeći u puni sudski proces.
Belgijski parlament još je 2001. zaključio da tadašnji ministri snose moralnu odgovornost za događaje koji su doveli do Lumumbina ubojstva. Marchand podsjeća da su belgijski državni službenici „aktivno sudjelovali u premještanju Lumumbe iz Léopoldvillea u Katangu”, gdje je strijeljan zajedno s Josephom Okitom i Mauriceom Mpolom.
Za Nancy Mariam Kawayu iz Kongovskog kulturnog centra, eventualna presuda predstavlja priliku da „i Belgija i Kongo konačno pronađu mir s pričom i napišu novo poglavlje”. Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja, a dok posjetitelji proučavaju slike koje povezuju kolonijalnu prošlost sa suvremenim ekološkim i društvenim ranama Konga, pravosudni sustav tek treba odlučiti hoće li, više od šest desetljeća kasnije, ispisati i pravni epilog „izvornog grijeha” novonastale afričke države.