Belgija i Nizozemska zajedničkim su pismom povjereniku za migracije Magnusu Brunneru zatražile da Europska komisija strogo uvjetuje svaki oblik pomoći iz novog mehanizma solidarnosti potpunim poštivanjem Dublinskih pravila.
Prema tim pravilima, prvu zemlju ulaska obvezuje se na obradu zahtjeva za azil, no južne članice – ponajprije Italija i Grčka – godinama se žale da teret nosi nekolicina država na vanjskoj granici Unije. Novi Pakt o migracijama predviđa preraspodjelu odgovornosti kroz relokacije, financijske doprinose ili operativnu podršku, ali Bruxelles sada mora odlučiti tko će i pod kojim uvjetima primiti pomoć.
„Puno poštivanje Dublinskog sustava preduvjet je svake solidarnosti”, poručili su ministri za migracije Anneleen Van Bossuyt i David van Weel, naglašavajući da „solidarnost mora ići ruku pod ruku s odgovornošću”.
Ključne točke zahtjeva:
- Komisija treba do lipnja 2026. izraditi akcijski plan s mjerljivim pokazateljima za svaku članicu.
- U prvom izvješću o pritisku migracija, čija je objava već odgođena, mora se jasno navesti gdje postoje „sistemski nedostaci”.
- Državama koje „ne ispunjavaju ili odbijaju svoje pravne obveze” trebalo bi dopustiti uskraćivanje solidarnosnih doprinosa.
Sjever-jug ponovno na rubu
Ovakvi zahtjevi riskiraju obnovu napetosti između sjevernih i južnih država. Belgija je poruku dodatno pojačala na sastanku ministara unutarnjih poslova u Luksemburgu, gdje je Van Bossuyt podsjetila kolege da „svaka zemlja mora primjenjivati Dublin”. Izjava je široko protumačena kao izravna kritika Rima i Atene.
Sekundarne migracije opterećuju sustav
Obje zemlje tvrde da im azilni sustavi pucaju pod pritiskom sekundarnih kretanja – osoba koje su prvo registrirane na jugu, a zatim nastavljaju put prema sjeveru. Prema njihovim podacima, oko 60 % zahtjeva za azil u Belgiji i Nizozemskoj dolazi upravo iz tih kretanja, što iscrpljuje prijamne kapacitete i javne usluge.
Istodobno upozoravaju da očekivanja o opsegu budućeg „solidarnog fonda” moraju ostati „realna i upravljiva”, osobito jer ključne obveze pakta stupaju na snagu tek sredinom 2026.
Širi sigurnosni pristup
Belgija je prošloga mjeseca okupila još 19 država i pozvala Komisiju da uspostavi koordinirani sustav vraćanja afganistanskih državljana bez prava boravka, uključujući osobe „koje predstavljaju prijetnju javnom poretku”. Time je Bruxellesu poslala signal da je spremna ići dalje od simboličnih poruka kada je riječ o provedbi pravila.
Skicirani rokovi, jasni kriteriji i mogućnost financijskih sankcija trebali bi, smatraju dvije sjeverne članice, osigurati da se novi Pakt o migracijama ne pretvori u još jedan set lijepih načela bez stvarne provedbe.