Hrvatska je po kupovnoj moći dosegla 77 % prosjeka Europske unije, no osjećaj blagostanja i dalje zaostaje za brojkama – glavni je zaključak razgovora s ekonomskim analitičarom Predragom Bejakovićem.
„Kad bi Hrvatsku ocjenjivali školskom ocjenom, vjerojatno bismo dobili čvrstu trojku ili možda slabu četvorku – ni siromašni, ni bogati, nego negdje u sredini”, kaže Bejaković i podsjeća da zemlja raspolaže morem, plodnim tlom i pitkom vodom, ali resurse ne koristi dovoljno učinkovito.
- BDP i plaće • BDP po stanovniku (paritet kupovne moći) iznosi 28 700 eura – sedam postotnih bodova više nego 2020. • Prosječna netoplaća 2024. dosegnula je 1 318 eura, što je realno 11,7 % više nego godinu ranije i 84,5 % više nego 2010. • U prvoj polovici 2025. prosjek je porastao na oko 1 432 eura.
Ipak, rast je neujednačen: pojedini sektori i radnici napreduju brže od drugih.
-
Rekordna zaposlenost Stopa registrirane nezaposlenosti pala je na 4,7 %. „Nezaposlenost je prestala biti problem, poslodavci sada teže pronalaze radnike”, ističe Bejaković. Ta promjena osnažila je radnike u pregovorima o plaćama i uvjetima rada.
-
Stambeni pritisak Premda 91 % stanovnika živi u vlastitim nekretninama, cijene stanova i najamnina rastu brže od dohodaka. Četvrtina stambenog fonda je prazna, a oko 40 % služi turizmu ili poslovnim namjenama, što dodatno diže cijene u gradovima. Gotovo 38 % podstanara na stanovanje troši više od 40 % prihoda – dvostruko iznad prosjeka EU-a.
-
Rizik od siromaštva • Ukupna stopa rizika od siromaštva 2024. iznosila je 20,3 % – jednako prosjeku EU-a. • Umirovljenici su najranjiviji (34,2 %), dok je rizik za nezaposlene čak 40,5 %. • Zaposlenost se potvrđuje kao najbolja zaštita; samo 6,5 % zaposlenih živi ispod praga.
-
Penzije između proračuna i potreba Prijedlog godišnjeg dodatka od šest eura po godini staža umirovljenici ocjenjuju nedostatnim, dok najavljeno ukidanje poreza na mirovine 2027. pozdravljaju. Bejaković upozorava da je mirovinski sustav već sada veliki teret proračuna: doprinosi pokriju manje od tri petine isplata pa razliku financira država.
Perspektiva Analitičar ne očekuje „eksploziju siromaštva” ako se globalne nestabilnosti smire, ali napominje da će nakon 2027. stići manje europskog novca te će Hrvatska morati sama održati rast. Ključ vidi u boljem korištenju resursa, kvalitetnijim javnim uslugama i smanjenju nejednakosti: „Bogatsvo postoji, ali često ostaje zaključano.”